FOTO+VIDEO / Braća Jankovići ni pijetla neće oženiti dok ne nađu žene

Šarenac je 2006. godine osvojio nagradu "la Bourse d’Aide au Développement", na 28ème Festival Cinéma Méditerranéen Montpellier, za dugometražni scenario "The Rescued" ili "Spašen". Ta nagrada se sastojala da naredna tri mjeseca provede u Moulin d'Andé kulturnom centru koji je sat vremena udaljen od Pariza. Šarenac, nažalost, nije pričao francuski, a malobrojni stanovnici ovog sela nisu pričali engleski, tako da je bio poprilično usamljen. Po povratku u BiH odlučio je da napravi film o usamljenosti, te je saznao da u selima u jugozapadnoj Srbiji gotovo da nema ljudi. Kuće su napuštene, ostale su samo rijetke životinje koje besciljno lutaju u potrazi za hranom.

Posjetivši taj dio susjedne zemlje čuo je priču o braći Jankovićima. Trojica braće u ranim tridesetim godinama žive sami u selu Zabrđe. Njihova jedina želja je da se ožene. Politika ih ne interesuje stoga im nije bitno da li su njihove buduće supruge Srpkinje ili Albanke.

Dok se braća ne ožene i pijetao samuje

"Čim sam čuo priču o trojici braće odlučio sam ih posjetiti. Sva trojica žele da se ožene, ali je problem što ni jedna žena neće da dođe kod njih. Čak su odlučili da i pijetao ostane neoženjen dok oni ne nađu supruge. Kada sam ušao u kuću braće Janković i čim sam ugledao da su na svim zidovima zaljepljene fotografije žena, odmah sam znao sam da je to film. Trebalo nam je godinu dana da počnemo snimanje, da nađem novac i producentsku kuću, jer u BiH nisam mogao dobiti podršku", ispričao je Šarenac za Sarajevo-x.com.

Snimanje tragikomične priče o trojici braće koji, potpuno odsječeni od vanjskog svijeta, žive život na svoj način završeno je u martu 2010. godine.

Tragikomična priča

"Bilo je dosta poteškoća tokom snimanja. Oni su jako tvrdoglavi karakteri koji jednostavno imaju neki svoj sistem. Kadu su kupili da bi skupljali kišnicu, a ne da bi se u njoj kupali. Nemaju vodu u kući i tvrde da im nije potrebna, jer imaju bunar. Prozori su postavljeni naopako pa se mogu otvoriti i zatvoriti samo s vanjske strane kuće. "

Priča o braći Jankovićima je zaista tragikomična.

"U filmu postoji scena kada najstariji brat, Zoran, šalje pismo posredniku koji mu treba pronaći suprugu u Albaniji. Naravno, treba poslati fotografiju, ali nema ni jednu gdje je sam. Pronalazi fotografiju na kojoj su on i još jedan momak. 'Eh, može ova', govori bratu. 'Ali kako će ona znati koji si ti?', odgovara on. 'Pa ovaj u odijelu.' 'Ali, obojica ste u odijelu'. 'Napisat ću ovaj s kraćim rukavima.' Šalje Zoran pismo i zove posrednika kojem govori da je posalo pismo na njegovu adresu. 'Je li na moj e-mail?', pita posrednik. 'Da, na tvoje ime', odgovara Zoran. I tada nastaje haos", ispričao je Šarenac jednu scenu iz filma.

Za dobar film treba dobar PR

Film "Selo bez žena" predstavljen je na brojnim festivalima u svijetu. Film je imao međunarodnu premijeru na najvećem filmskom festivalu za dokumentarne filmove - IDFA, Amsterdam u novembru 2010.

U Bosni i Hercegovini, tačnije u Sarajevu, prikazivanje bi trebalo početi 13. maja u kinu "Kriterion" u Sarajevu, kinu Una u Bihaću, Kulturnom centru Istočno Sarajevo, Kulturnom Centru Pale, Kulturnom Centru Stolac, Ustanovi za kulturu ''Pero Kosorić'' Sokolac.

Prošle sedmice film je počeo sa kino distribucijom u zagrebačkom Dokukinu Croatia i prikazivat će se cijeli april. U Meksiku u Open Air Cinema - Merida film će se prikazivati cijelo ljeto od juna do kraja avgusta 2011.

Šarenac smatra da za uspjeh filma danas, nažalost, ovisi najviše o tome koliko se novca ulaže u promociju.

"U razvijenim zemljama se četri puta više novca ulaže za PR nego za snimanje. Zbog toga filmovi kao 'Titanic', 'Avatar' ili 'King's Speech' jesu bili tako popularni, imali su jak PR i o njima su svi pričali. Ja u svom filmu nemam zvijezdu, već trojicu braće koja žive na brdu i trude se da nađu žene."

(Ne)kultura u BiH

Šarenac smatra da je BiH veoma siromašna zemlja za kulturu. Ljudi moraju prije svega brinuti o tome kako će prehraniti porodicu, stoga umjesto da odu u kino kupe piratski DVD i svi odgledaju film.

"Kultura je na posljednjem mjestu. Kultura je kao proizvod i kao što neko može sebi priuštiti čokoladu tako neko može priuštiti odlazak u pozorište ili kino", istakao je Šarenac dodavši da snimanje domaćeg filma uopće nije isplativo. Tvrdi da ti filmovi postaju kao opera, namijenjeni samo određenom krugu ljudi.

No, to ga nije sputalo da radi ono što voli. Iza sebe ima nekoliko uspješnih projekata i filmova, a posebno se ističe film "Selma", priča o Selmi Borić iz legendarne pjesme Bijelog dugmeta. Scenario za igrani film "Spašen" je 2007. izabran u selekciju 12 najboljih scenarija Talent Project Market na Berlin Film Festivalu, ali ga je svejedno Fondacija za kinematografiju odbila i to tri puta.

Za film "Selo bez žena" dobio je nagradu za najbolji projekat Foruma na Zagrebdoxu 2008. godine.

Istakao je kako je želio tim filmom pokazati da miješani brakovi, iz kojeg i on potiče, idalje postoje i da nekim ljudima vjera i nacionalnost zaista nisu bitni.

"Miješani brakovi su bogatstvo"

"Rat je uništio miješane brakove u BiH. U Srbiji miješani brakovi između Srba i Albanaca gotovo da ne postoje. I zbog toga sam želio snimati priču o braći Jankovićima, jer njima nije bitno koje nacionalnosti je žena koja će pristati da se uda za njih. To je bogatstvo i to je meni bila velika motivacija", kazao je Šarenac.

Njegov naredni projekat je snimanje dugometražnog igranog filma "Selo bez žena". Igrani film će se baviti time šta se dogodi u selu bez žena kada u njega dođu tri nevjeste i kako njihov dolazak utječe na živote i međusobne odnose braće Janković.