Biblioteka Sarajevo: Sve se više čita, djeca rado dolaze i svaki dan nose kući slikovnicu ili knjigu
S obzirom na to da se JU Biblioteka Sarajevo može "pohvaliti" velikim brojem posjeta, iz ove ustanove su naveli da često obnavljaju knjižni fond kako bi se čitaocima osiguralo da na policama pronađu neke od najnovijih naslova. Dodali su da čitaju i mlađe i starije generacije te da biraju publikacije u skladu s afinitetima i potrebama.
"Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektire i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bh. i autora iz regije te naučno-popularnu literaturu", kazala je Amela Đelilović-Malešević, uposlenica JU Biblioteka Sarajeva.
Zahvaljujući razvoju tehnologija sve više se čita
Malešević je istakla da se sve više čita, pogotovo upotrebom i razvojem novih tehnologija koje su omogućile lakši i brži pristup informacijama. Dodala je da se tehnološkom utjecaju niko ne može oduprijeti i da, nastojeći da ide ukorak s vremenom, Biblioteka Sarajevo njeguje klasičnu knjigu, ali radi i na razvijanju njene digitalne verzije, smatrajući da se one ne isključuju već nadopunjuju te da je bitno da ljudi čitaju, način je nebitan. Osim toga, kazala je, ova ustanova konstantno radi na realizovanju novih projekata.
"U saradnji s Međunarodnim aerodromom Sarajevo realizujemo inačicu globalnog projekta BookCrossinga, svojevrsne 'slobodne knjige', gdje putnici u dolasku i na odlasku mogu besplatno uzeti knjige, strane i domaće, čitati ih u avionu i ostaviti na sljedećem aerodromu, ali i obratno, tako da se dugoročno fond samostalno održava i obnavlja. Također, u saradnji s Gerontološkim centrom Sarajeva i centrima za zdravo starenje, pokrenut je i pionirski projekt biblioterapije. Riječ je o specifičnoj usluzi u kojoj bibliotekari ili psiholozi kroz razgovor i čitanje odabrane literature pomažu starijima u liječenju, naročito demencije i depresije. Projekt je naišao na dobar prijem, a ponuđen je i Roditeljskoj kući", objasnila je Malešević.
U sastavu biblioteke postoji 16 odjeljenja, deset čitaonica među kojima su i dvije specijalne, Američki kutak i Njemačka čitaonica. Otvorene su i dvije stripoteke gdje se nastoji kroz strip radionice oživjeti strip scena na kojoj u medijskoj tišini radi nekoliko vrhunskih autora. Malešević je navela da je najbitnije da se građani osjećaju ugodno u prostorijama biblioteke te se zbog toga stalno radi na njenom osavremenjavanju.
"Vjerujemo da će nam Općina Novo Sarajevo izdati prostor u novom objektu na Grbavici - bivšem Domu kulture Boško Buha u okviru kojeg je djelovalo naše pozajmno odjeljenje "Branko Ćopić". Smatramo da postoje ne samo civilizacijski, kulturološki, nego i pravni razlozi zbog kojih bi JU Biblioteka Sarajeva trebala imati prednost u iznajmljivanju tog prostora, jer naša pozajmna odjeljenja u ovoj općini su u apsolutno neadekvatnim prostorijama i u tom smislu su zaista daleko ispod nivoa ostalih odjeljenja", kazala je Malešević.
Na taj način bi se, dodala je, ispunila i zakonska obaveza stvaranja Bibliotečkog Informativnog Centra (BIC-a), što znači da bi unutar njega ova institucija pružala najviše standarde bibliotečkih usluga.
Prošle godine je uveden i online bibliografski sistem COBISS 3 u sva pozajmna odjeljenja, što znatno olakšava posao uposlenicima. Imaju najviše licenciranih bibliotekara u regiji koji, kako kaže Malešević, nisu samo iznajmljivači knjiga, već svojevrsni "navigatori" koji oblikuju ukuse i podižu standarde.
Zimski raspust u biblioteci
Malešević je naglasila da posebno raduje činjenica da djeca rado posjećuju biblioteku, svaki dan nose kući slikovnicu, knjigu po svom izboru ili preporuci bibliotekara, prijatelja ili roditelja. Kako bi se najmlađima približio značaj knjige i ove godine je organizovan projekt "Zimski raspust u biblioteci" i trajat će do kraja januara.
"Tokom 'Zimskog raspusta' će biti organizovane brojne interaktivne i edukativne radionice, pričaonice, filmske projekcije, igrokazi, kviz znanja i maratoni čitanja. Programi se realiziraju u odjeljenjima Hadžići, Dobrinja, Američki kutak, Dječije odjeljenje Mak, Otoka i Trg nezavisnosti. Cilj projekta je da djeca budu aktivni učesnici. Bibliotekari i pedagozi su tu da koordiniraju i usmjeravaju, a djeca sama stvaraju priču, slikovnicu i predstave. Sve je popularniji trend da generacije mladih roditelja svoju djecu upisuju u biblioteku od najranije dobi", rekla je Malešević.
Godišnja članarina za pozajmna odjeljenja iznosi 15 KM, za njemačku čitaonicu 20 KM, a u američkom kutku u Radićevoj ulici je besplatna. Malešević je za kraj navela podatak da je prošle godine od članarina ostvaren prihod od 110.000 KM.
"To svjedoči o našim naporima da povećamo vanbudžetski prihod iako, dakako, biblioteke nigdje nisu, niti trebaju biti, komercijalne institucije, nego 'kapije znanja' ", zaključila je Malešević.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
