Uvećani limfni čvorovi nisu uvijek znak raka: Najčešće ih uzrokuju virusne i bakterijske infekcije

Limfni čvorovi su dio limfnog sistema koji pomaže tijelu da se odbrani od infekcija. Kad se uvećaju, najčešće se mogu napipati kao kvržice na vratu, ispod brade, u pazuhu ili u preponama, navodi australijski državni zdravstveni servis Healthdirect.

Prema tom servisu, najčešći uzrok uvećanih limfnih čvorova je virusna infekcija. Od 100 osoba s uvećanim čvorovima samo jedna, ako i jedna, vjerovatno ima rak, a kod mladih je ta vjerovatnoća još manja. Slično navodi i medicinski priručnik MSD: rak vjerovatno ima manje od jedan posto ljudi s uvećanim limfnim čvorovima.

Najčešći uzroci

Čvorovi obično otiču u blizini mjesta infekcije. Upala grla izazvana virusom može dovesti do otoka čvorova na vratu, a infekcija na nozi do otoka u preponama. Među uzrocima Healthdirect navodi virusne infekcije poput infektivne mononukleoze, bakterijske infekcije poput upale krajnika, neke autoimune bolesti, pojedine lijekove i ekcem.

Uvećani čvorovi česta su i nuspojava nekih vakcina protiv COVID-19. Tada se obično javljaju samo na jednoj strani, u pazuhu ruke u koju je data vakcina. Nisu opasni i najčešće prolaze sami za nekoliko sedmica.

Irska zdravstvena služba HSE navodi da bi otečeni čvorovi trebali splasnuti u roku od dvije sedmice. Rijetko ih izazivaju ozbiljnije bolesti poput leukemije ili limfoma.

Bol nije pouzdan znak

Stručnjaci američkog onkološkog centra MD Anderson ističu da je pogrešno vjerovanje da rak uvijek boli. Čvorovi uvećani zbog limfoma najčešće nisu bolni. Infekcije su čest uzrok otoka čvorova kod mladih. Rak je, prema njihovoj procjeni, uzrok kod vjerovatno manje od polovine ljudi s uvećanim čvorovima čak i u starijoj dobi.

Priručnik MSD navodi da rak obično čini limfne čvorove vrlo tvrdim i sljepljenim jedne za druge.

Kada se javiti ljekaru

Healthdirect savjetuje hitan odlazak ljekaru ako uz uvećane limfne čvorove postoje i povišena temperatura, noćno znojenje, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili lako stvaranje modrica i krvarenje. Pregled je potreban i kad su čvorovi uvećani duže od dvije sedmice, kad rastu ili kad je osoba ranije imala rak.

HSE dodaje da se ljekaru treba obratiti i kad su čvorovi tvrdi ili se ne pomjeraju kad se pritisnu, kad se nalaze tik iznad ili ispod ključne kosti, kad nema drugih znakova bolesti ili infekcije te kad je gutanje veoma otežano.

Prema savjetima zdravstvene službe Sjeverne Irske, hitnu pomoć treba pozvati ako je uz otečene čvorove jako teško disati ili progutati vlastitu pljuvačku.

Osobe bez upozoravajućih znakova koje se osjećaju dobro mogu, prema priručniku MSD, sedmicu sačekati da se čvor vrati u normalu prije odlaska ljekaru.

Kako se postavlja dijagnoza

Ljekar će pitati o simptomima i pregledati pacijenta, a ponekad već po tome kakav je čvor na dodir može procijeniti uzrok. Kod obične virusne infekcije pretrage često nisu potrebne. U drugim slučajevima rade se krvne pretrage ili ultrazvuk, a ako postoji sumnja na rak, može biti potrebna biopsija čvora, navodi Healthdirect.

Liječenje zavisi od uzroka. Čvorovi otečeni zbog virusa ne traže posebnu terapiju, a kod bakterijske infekcije ljekar može propisati antibiotike.