Ljudi s mračnim crtama ličnosti više cijene iste osobine kod partnera

Istraživanje je vodila Katharina P. da Silva s Univerziteta u Sao Paulu, a o rezultatima je govorila za portal PsyPost. Kako je objasnila, ideja je nastala iz fascinacije poznatim kriminalcima poput američkog serijskog ubice Teda Bundyja, koji je u zatvoru dobijao mnogo ljubavnih pisama.

Psiholozi ove osobine nazivaju mračnom trijadom ličnosti. Nju čine narcizam, makijavelizam i psihopatija. Narcizam podrazumijeva veličanje sebe i stalnu potrebu za divljenjem, makijavelizam proračunato manipulisanje drugima, a psihopatiju bezosjećajnost, impulsivnost i nedostatak empatije. Ove crte u blažem obliku postoje kod mnogih ljudi i ne znače da osoba ima poremećaj ličnosti.

Sličan traži sličnog

U studiji je učestvovalo 400 odraslih Brazilaca od 18 do 60 godina, prosječne starosti oko 28 godina. Prvo su ispunili upitnik od 12 pitanja o vlastitim mračnim crtama. Zatim su na istoj skali ocijenili koliko im je svaka od tih osobina poželjna kod partnera.

Što je neka crta kod učesnika bila izraženija, to su je više cijenili i kod partnera. Veza je bila najjača kod narcizma, a nešto slabija kod psihopatije i makijavelizma. Ovu vezu nije objasnila ni sklonost riziku i traženju uzbuđenja, kad su istraživači uzeli u obzir vlastite crte ličnosti učesnika.

Ni slava ni novac ne pomažu nasilniku

U drugom dijelu studije učesnici su pročitali kratak opis izmišljene osobe. Na skali od 1 do 7 ocijenili su koliko bi bili spremni ući u vezu s njom.

Ljubazna i susretljiva osoba dobila je prosječnu ocjenu 5,92. Proračunata i manipulativna osoba bez kriminalne prošlosti dobila je 2,40, a ista osoba koja je nekoga fizički napala 1,52.

Istraživači su potom provjerili mogu li slava, bogatstvo ili izrazito lijep izgled nasilnika učiniti privlačnijim. Ništa od toga nije pomoglo. Slavni nasilnik dobio je ocjenu 1,46, bogati 1,49, a izuzetno privlačni 1,60. Te ocjene se statistički nisu razlikovale od ocjene nasilnika bez tih osobina.

"Glavni zaključak je da je, uprkos dokazima o određenoj privlačnosti antisocijalnih osobina i kriminalaca, prosocijalnost i dalje daleko poželjnija osobina pri izboru partnera", rekla je da Silva.

Prema njenim riječima, fizički napad je vjerovatno bio razlog za odbijanje jači od bilo koje pozitivne osobine.

Ograničenja studije

Studija mjeri ono što ljudi kažu da žele, a ne partnere koje zaista biraju. Većina učesnika ocijenila je sebe vrlo nisko na skali mračnih crta. Učesnici su bili obrazovaniji od prosjeka i regrutovani su uglavnom preko univerziteta i društvenih mreža, a opisi izmišljenih osoba nisu imali fotografije.

Ranija istraživanja na stvarnim parovima iz Velike Britanije i s Fidžija također su pokazala da partneri imaju slične nivoe ovih crta.