Ultraprerađena hrana nije povezana s većim rizikom od raka debelog crijeva, ali prerađeno meso jeste

Istraživači su, međutim, utvrdili da je ključno šta se u toj hrani nalazi: neke vrste ultraprerađenih proizvoda povezane su s manjim, a neke s većim rizikom.

Studiju je vodila Erikka Loftfield s američkog Nacionalnog instituta za rak (NCI), a obuhvatila je 461.682 Amerikanca koji su u istraživanje uključeni 1995. i 1996. godine, kada su imali između 50 i 71 godinu. Učesnici su na početku ispunili upitnik o tome koliko često jedu određene namirnice, a zatim su praćeni do 2018. godine, u prosjeku 18,8 godina. U tom periodu kod njih je dijagnosticirano 10.075 slučajeva raka debelog crijeva.

Ultraprerađena hrana činila je u prosjeku 43 posto dnevnog unosa kalorija učesnika. Kod onih koji su je jeli najviše nije zabilježeno češće obolijevanje nego kod onih koji su je jeli najmanje.

Hljeb i žitarice da, mesne prerađevine ne

Slika je drugačija kad se ultraprerađena hrana podijeli po vrstama. Cjelovite žitarice, vlakna, mliječni proizvodi i kalcij iz ultraprerađenih izvora povezani su s manjim brojem slučajeva raka debelog crijeva. Takav obrazac pokazali su hljeb, žitarice za doručak te smrznuti deserti i mliječni napici.

Suprotno tome, meso iz ultraprerađenih izvora povezano je s češćim obolijevanjem. Kod onih koji su jeli najviše mesnih i ribljih prerađevina rizik je bio 10 posto veći nego kod onih koji su ih jeli najmanje. Gotovo tri četvrtine prerađenog mesa koje su učesnici jeli dolazilo je iz ultraprerađenih proizvoda.

Istraživači su izračunali i da je zamjena 10 posto ultraprerađene hrane (po težini) minimalno prerađenom hranom povezana s dva posto manjom učestalošću raka debelog crijeva.

"U ovoj velikoj populaciji starijih odraslih Amerikanaca nismo uočili vezu između ukupnog unosa ultraprerađene hrane i raka debelog crijeva. Međutim, kada smo pogledali grupe namirnica, poput cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda i mesa, veze su bile u skladu s postojećim prehrambenim preporukama za prevenciju raka debelog crijeva", navela je Loftfield u saopćenju izdavača PLOS.

Ograničenja studije

Autori upozoravaju da se rezultati ne mogu primijeniti na sve. Većina učesnika bili su stariji bijelci, a prehrana je zabilježena samo jednom, na početku istraživanja, pa promjene navika u narednim decenijama nisu praćene. Ponuda i potrošnja ultraprerađene hrane od tada su znatno porasle, zbog čega je stvarni unos vjerovatno potcijenjen.

Studija je opservacijska, što znači da pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da određena hrana direktno povećava ili smanjuje rizik od raka. Istraživači navode i da nisu mogli ispitati uticaj aditiva, poput emulgatora, jer nisu imali podatke o sastojcima.

Zaključci studije, kako navode autori, podržavaju postojeće preporuke: jesti cjelovite žitarice, vlakna, mliječne proizvode i hranu bogatu kalcijem, a izbjegavati prerađeno meso.