{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U BiH najmanje 105 hiljada osoba pati od demencije: Društvo je neinformisano zbog stigme

14.1.2017. u 20:20
37
44
U BiH najmanje 105 hiljada osoba pati od demencije: Društvo je neinformisano zbog stigme
37
U BiH najmanje 105 hiljada osoba pati od demencije: Društvo je neinformisano zbog stigme
Foto: AFP
Broj osoba koje pate od demencije u BiH mnogo je veći od preporučenog broja i on iznosi od 105 pa do 180 hiljada osoba. Građani naše zemlje generalno nisu informisani o demenciji, zbog čega dodatno otežavaju život oboljelog, ali i kompletne porodice.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Demencija je pojam koji označava skupinu simptoma od kojih je najizraženiji gubitak pamćenja. Uz smetnje pamćenja javljaju se i drugi simptomi koji vode sve izraženijem oštećenju spoznajnih funkcija te sve većoj ovisnosti oboljelog o pomoći okoline. Mogu se javiti i poremećaji govora, nemogućnost izvršavanja složenih naučenih radnji te nemogućnost prepoznavanja predmeta uz sačuvani vid.

Demencija ne predstavlja jedinstvenu bolest, već postoje brojni uzroci koji dovode do oštećenja postojećih umnih sposobnosti. Većina demencija posljedica je napredujućih oštećenja mozga koja se danas dostupnim metodama liječenja ne mogu popraviti ili značajnije zaustaviti.

Najčešća od takvih demencija jeste ona kod Alzheimerove bolesti čija pojavnost starenjem stanovništva sve više raste, premda značajan udio čine demencije kod cerebrovaskularnih bolesti i drugih degenerativnih bolesti mozga, naprimjer frontotemporalna lobarna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca, kao i demencija kod Parkinsonove, Huntingtonove i Creutzfeld-Jacobove bolesti.

Direktor Centra za demenciju u Sarajevu Osman Kučuk kazao je za Klix.ba kako u BiH imamo minimalno 105 hiljada osoba koje pate od demencije te da taj broj ide čak i do 180 hiljada. BiH bi, prema preporukama, trebala imati znatno manji broj oboljelih.

"Ovo pokazuje katastrofalno stanje čiji su različiti uzroci, pri čemu mislim na rat kroz koji su prošli ljudi u BiH, zatim postratni periodu u kojem su naši ljudi prošli kroz dodatno stresne situacije, veliki broj socijalnih slučajeva i nedovoljan broj obrazovane populacije, jer je obrazovanost jedan od bitnih rizičnih faktora za demenciju, kao i socijalno stanje", rekao je Kučuk.

Svi ovi faktori dodatno pogoršavaju stvarnu sliku stanja u BiH i govore kako je u našoj zemlji prisutna "epidemija demencije". Rana dijagnoza bolesti veoma je bitna, a simptomi su gubitak svježeg pamćenja (danas, ove sedmice, prošlog mjeseca i slično), gubitak funkcije orijentacije u prostoru i vremenu, zaboravljanje osoba, gubljenje mogućnosti analiziranja, čak i banalnih stvari poput povezivanja jednostavnih faktora, gubitak funkcije donošenja odluka, problem prilikom prisjećanja imena predmeta ili osoba, problemi pamćenja, govora i ravnoteže te gubitak mogućnosti organizacije vremena.

"Sve su to simptomi koji mogu ukazati na postojanje ili početak bolesti. Trebamo biti svjesni da ljudi izgube dragocijeno vrijeme koje ne mjerimo samo u danima već u godinama, ne pridavajući u početku pažnju simtomima, a nakon toga pripisujući simptome stresu, depresiji i mnogim drugim razlozima. Okolina te simptome opravdava time da osoba počinje stariti i da je to normalan proces starenja. To pokazuje da je društvo u BiH neinformisano o demenciji, a razlog tome je ogromna stigma koja se odnosi na bolest", kazao je Kučuk.

Osman Kučuk (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Osman Kučuk (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Porodica trpi kada osoba oboli od demencije



Bolesne osobe gubljenjem dragocijenih godina propadaju brže s obzirom na to da se bolest agresivnije razvija. Inače, što je osoba mlađa, a njeno ispoljavanje demencije veće, bolest je mnogo teža s obzirom na to da je mlađa osoba neprihvatljivija i teža za njegu.

"Troškovi porodice su enormno viši što je osoba mlađa. Tu su naravno i emotivni troškovi jer je demencija bolest porodice. Čovjeku je, kada oboli, možda i lijepo ako su mu dobre terapija i njega, jer nije svjestan dešavanja, ali porodica trpi. Njima je teško da gledaju takvog čovjeka, eventualno nemaju uslove da bi ostvarili kvalitetnu njegu i u suštini oboljela osoba dovede kompletnu porodicu na rub obolijevanja od depresije, srčanih udara, dijabetesa i visokog pritiska. To su bolesti čiji je uzrok stres", rekao je Kučuk.

Demencija pogađa ljude različite životne dobi s obzirom na to da se primijeti tek kada su simptomi toliko očigledni da ih svi mogu primijetiti. Naime, bolest počinje mnogo ranije s obzirom na to da je naprimjer Alzheimer sporo progresivna bolest s kojom se može živjeti od 20 do 25 godina od njenog nastanka koji je neprimjetan.

"Računa se da je dobna granica kada čovjek počinje obolijevati 40 ili čak manje od 40 godina dok simptome počinjemo primjećivati mnogo kasnije. Kad se u svijetu priča o demenciji priča se o ranom stadiju, dok se kod nas u BiH govori uglavnom o kasnom stadiju demencije", kazao je Kučuk.

Društvo je naviklo da ljudi od 80 godina pa nadalje zaboravljaju stvari i to se naziva "senilnost", ali generalno postoje stvari koje nije normalno zaboravljati.

"Sve je više ljudi koji imaju 52, 56 ,58, 60, 62 ili 65 godina koji iskazuju simptome i ljudi to ne mogu povezati ni sa čim. Razlog tome su naše neznanje i stigma uprkos tome što ne postoji razlog za nju. Ljudi bez problema prihvataju dijabetes i visok pritisak kao bolesti. Pa zašto onda ne bi prihvatili i demenciju?", pita se Kučuk.



Ističe da porodica odlučuje o statusu bolesnika kada oboljeli izgubi sposobnost odlučivanja te da u tom slučaju porodica analizira koliko će ih koštati terapija i da li će terapija izliječiti bolest.

Terapiju treba prihvatiti kao ozbiljnu stvar



"Kod demencije terapija ne može izliječiti bolest, već ona usporava i sprečava negativne efekte bolest. U suštini daje oboljelom mogućnost dostojanstvenog života", rekao je Kučuk.

Posebno je istakao da bez dijagnoze bolesti porodice ne mogu kupovati lijekove za demenciju, zbog čega je bitno dijagnosticirati bolest. Samo kod 10 posto osoba oboljelih od demencije bolest je i dijagnosticirana.

"U RS-u lijekovi nisu subvencionirani, u FBiH jesu u visini od 75 posto, ali to je preporuka s obzirom na to da zavisi od kantona do kantona koliko će se subvencionirati. Osnovni lijek u Kantonu Sarajevu košta nešto više od 80 KM, ali to nije dovoljno jer je za dobru terapiju potrebno koristiti još nekoliko lijekova. Kada se sve izračuna, to iznosi 150 KM, što je mnogo", kazao je Kučuk.

Porodicama koje imaju dementnu osobu u svojoj porodici poručio je da se učlane u Centar za demenciju, da obavezno dijagnosticiraju bolest i da u tom procesu ne izgube strpljenje.

"Preporučujem da nikako ne preskaču terapiju i da terapiju prihvate kao ozbiljnu stvar koja će bolest olakšati i njima i oboljelom. Naravno, tu je i redovno kontrolisanje", zaključio je Kučuk.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: