Virusom HIV-a godišnje se zarazi dva miliona ljudi, a prema podacima Ujedinjenih nacija, od njega umire blizu milion ljudi godišnje.
Vjerovalo se, kada se bolest prvi put pojavila u Americi i kada je uopće i otkrivena, kako je AIDS bolest koja pogađa isključivo homoseksualce. Međutim, vrijeme je pokazalo kako niko nije imun na AIDS.
Najugroženije kategorije su ljudi koji praktikuju seksualne odnose bez zaštite i često mijenjaju partnere, korisnici droga koji upotrebljavaju nesanitaran pribor te stanovnici zemalja trećeg svijeta u kojima je zaraza, ponajviše zbog siromaštva i načina života, česta. U afričkim zemljama veliki je broj djece zaražene ili rođene sa virusom HIV-a, a upravo su siromašne afričke zemlje one u kojim se najmanje pažnje posvećuje uopće ljudskom rodu, a naročito oboljelima od AIDS-a.
Prvi Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježen je 1. decembra 1988. godine, a zemlje u kojima je tada ova bolest predstavljala tabu danas sasvim normalno nude terapiju i liječenje. Majke zaražene HIV-om zahvaljujući modernoj medicini sada mogu na svijet donijeti zdravo dijete i živjeti dovoljno dugo kako bi ih odgojile i vidjele odrasle.
Ranije se u svijetu godišnje 1.200 djece rađalo sa virusom, a danas je taj broj spao na 400.
Više od 18 miliona ljudi živi na lijekovima koji virus drže pod kontrolom, a naučnici u posljednje vrijeme najavljuju i pojavu vakcine i lijeka za AIDS.
U Južnoj Africi se trenutno provodi velika akcija testiranja potencijalne vakcine na više od 5.000 seksualno aktivnih žena i muškarca. U ovoj zemlji HIV-om se zarazi 1.000 ljudi godišnje.
Terapija za oboljele najveći je uspjeh koji su naučnici ostvarili od izbijanja pandemije 1988. godine, kada je procijenjeni životni vijek oboljelog iznosio najviše 18 mjeseci.
Danas je terapija individualna. Prave se posebne mješavine medikamenata za pacijente u dvadesetim godinama, koji im omogućavaju da normalno prožive i do 50 godina.
Jedno od istraživanja koje se provode kada je riječ o liječenju bolesti jeste i ubrizgavanje antitijela u organizam oboljelog. Otkriveno je kako su antitijela u nekim slučajevima suzbila virus u trajanju od 21 dan. Cilj medicinara je otkriti na koji bi način antitijela mogla potisnuti virus na duže periode, kako bi se pacijentu omogućilo da ne uzima lijekove svaki dan do kraja života.
