S psihološkog aspekta
32

Strategije koje će vam pomoći u rješavanju straha od koronavirusa

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Kako se nastavilo globalno širenje SARS-CoV-2 virusa te raste broj ljudi kojima su dijagnosticirali koronavirus (COVID-19), tako raste i anksioznost.

Američka psihologinja Jelena Kecmanović tvrdi kako se svakodnevno susreće s ljudima koji proživljavaju anksioznost zbog virusa, piše BusinessInsider.

"Iako je anksioznost normalna ljudska reakcija na strah, ona može onemogućiti normalne i konstruktivne reakcije u krizi. Ljudi koji pate od anksioznosti i srodnih poremećaja posebno teško podnose ovu situaciju s koronavirusom", pojašnjava ona.

Upravo zbog toga predložila je nekoliko savjeta šta poduzeti kako bi se smanjili ti negativni osjećaji.

1. Vježbajte kako tolerisati nesigurnost

Ljudi su ranjivi zbog netolerancije na sigurnost. Studija koju su naučnici proveli tokom pandemije virusa H1N1 pokazala je da su ljudi koji se teško nose s nesigurnošću situacije skloniji anksioznosti.

2. Riješite paradoks tjeskobe

Tjeskoba raste proporcionalno nastojanju koliko je se neko želi riješiti. Borba protiv anksioznosti ima mnogo lica. Ljudi se mogu pokušati opustiti pijući, jedući ili gledajući omiljene serije. Mogu stalno tražiti utjehu od prijatelja, članova porodice ili zdravstvenih radnika ili opsesivno tražiti vijesti u nadi da će one biti bolje.

"Umjesto toga, dopustite sebi tjeskobne misli, osjećaje i fizičke reakcije. Prihvatite tjeskobu kao sastavni dio života. Kad se pojave strahovi vezani uz koronavirus, zapišite te misli ili ih podijelite s drugima, bez osuđivanja", savjetuje ona.

3. Premostite egzistencijalni strah

Zdravstvene prijetnje stvara strah koji je veći od svih drugih vrsta straha, a to je strah od smrti. Kada ste suočeni s takvim prijetnjama, podsjećate se na vlastitu prolaznost. U tim trenucima, ljudi mogu doživjeti tjeskobu vezanu uz zdravlje te postati pretjerano fokusirani na moguće znakove bolesti.

"Pokušajte se radije fokusirati na smisao svog života bez obzira je li riječ o duhovnom cilju ili odnosu s drugima, porodici i poslu", napominje psihijatrica.

4. Ne podcjenjujte ljudsku otpornost

Mnogi se boje kako će se nositi s virusom ako se eventualno pojavi u njihovom gradu, školi ili na poslu. Brinu se kako će se nositi s karantinom, izgubljenim prihodima ili zatvaranjem škola i vrtića.

"Razmišljajte na način da ste otporniji nego što mislite. To će ublažiti anksioznost", tvrdi Kecmanović.

5. Nemojte precjenjivati opasnost

Koronavirus može biti opasan, a procjena smrtnosti je od 1,4 do 2,3 posto. Stoga će svako poduzeti ozbiljne mjere da se zaštiti od infekcije. No, ljudi su ponekad skloni pretjerivanju kad je riječ o opasnostima od nepoznate prijetnje, posebno ako je upoređuju s poznatim prijetnjama poput sezonske gripe ili saobraćajne nesreće.

6. Brinite se o sebi

Tokom ovakvih vremena treba se prisjetiti isprobanih metoda za borbu protiv anksioznosti. Dobro se naspavajte, vježbajte redovno i provodite vrijeme u prirodi. U svoj život implementirajte vježbe za opuštanje i relaksaciju te se fokusirajte na pozitivne misli. Neka vam takva ponašanja postanu prioritet, posebno jer kriza oko koronavirusa može dugo potrajati, a uz ove savjete ćete osnažiti svoje tijelo i ojačati imunitet.

7. Potražite pomoć stručnjaka

Ljudi koji su skloni anksioznosti i srodnim poremećajima krizu oko koronavirusa mogu doživjeti jako teško. Ti simptomi tjeskobe će utjecati na njihov posao, porodične i društvene odnose, kao i na brigu o sebi.

"Ako se to odnosi na vas, potražite pomoć ljekara ili specijalista za mentalno zdravlje. Lijekovi i kognitivno bihevioralna terapija pomažu u takvim situacijama", savjetovala je Kecmanović.