Kako navodi Health, visok šećer u krvi može izazvati simptome od blagih do teških, uključujući moždanu maglu, sporije razmišljanje, probleme s koncentracijom i pamćenjem, umor, promjene raspoloženja, konfuziju, izrazitu pospanost, smanjenu budnost, napade ili gubitak svijesti u težim slučajevima.
Nizak šećer također može dovesti do teškoća s koncentracijom, konfuzije, napada ili gubitka svijesti.
Sami simptomi ne mogu pouzdano pokazati da li je šećer visok ili nizak. Ljekari savjetuju da osobe koje ih primijete što prije izmjere šećer, posebno ako imaju dijabetes ili uzimaju lijekove poput inzulina ili kortikosteroida, te da postupaju prema planu liječenja svog medicinskog tima.
Mary Feldman, neurologinja u Dartmouth Hitchcock Medical Centeru u Lebanonu u New Hampshireu, navela je da slatki desert vjerovatno neće naglo promijeniti moždane funkcije kod osobe čije tijelo dobro reguliše glukozu.
Međutim, kod osoba s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom veliki skok glukoze može smanjiti protok krvi u određenim dijelovima mozga.
"To može dovesti do simptoma moždane magle, problema s pamćenjem i pažnjom te pogoršanja raspoloženja, poput pojačane tuge i anksioznosti", rekla je Feldman za Health.
Endokrinolog Joseph Barrera iz Providence Mission Hospitala u Orange Countyju u Kaliforniji rekao je da se sposobnost jasnog razmišljanja može početi mijenjati nekoliko sati nakon porasta glukoze.
Kod nekih ljudi blago povišen šećer ne izaziva simptome, dok drugi osjećaju umor, maglu u glavi ili teškoće s koncentracijom. Učinak može nastupiti brže kada šećer postane vrlo visok i izazove dehidraciju ili neravnotežu elektrolita.
Vrijednost glukoze iznad 180 miligrama po decilitru otprilike dva sata nakon početka obroka smatra se visokom za većinu odraslih osoba s dijabetesom, iako lični ciljani raspon može biti drugačiji.
Kratkotrajni skok glukoze kod većine ljudi ne ostavlja trajno oštećenje mozga, ali ozbiljne hitne komplikacije dijabetesa, poput dijabetičke ketoacidoze ili hiperosmolarnog hiperglikemijskog stanja, mogu biti opasne po život.
Dugotrajna hiperglikemija može tokom godina oštetiti krvne sudove koji dopremaju krv bogatu kisikom u mozak i izazvati upalu, što povećava rizik od moždanog udara i vaskularne demencije.
Dijabetes je povezan i s većim rizikom od Alzheimerove bolesti, iako to ne znači da će se bolest razviti kod svake osobe s dijabetesom.
Kratkotrajni simptomi, poput sporijeg razmišljanja i otežane obrade informacija, uglavnom se popravljaju kada se glukoza vrati na sigurniji nivo.
Promjene koje nastaju godinama, uključujući oštećenje malih krvnih sudova, gubitak zdravog moždanog tkiva i smanjenje mozga, mogu biti trajne.
Ako se pojave moždana magla ili neuobičajen umor, prvi korak je provjera šećera u krvi.
Hitnu pomoć treba potražiti kod nove konfuzije, promjena svijesti, problema s buđenjem, nesvjestice, napada, iznenadne slabosti, utrnulosti, promjena vida, otežanog govora, ponovljenog povraćanja, jakog bola u stomaku, dubokog i ubrzanog disanja, teških znakova dehidracije ili visokih i pogoršanih ketona.
Povoljan vjetar u leđa za Zmajeve, kalkulacije nas vode ka znatno lakšoj grupi za Euro
Velikih 30 godina za Hyundai u BiH: Ime koje ulijeva povjerenje i kojem se mnogi rado vraćaju
Kako je Tarik Muharemović zaludio Englesku i postao nova zvijezda Premier lige
