Neurološki poremećaj
2

Šta pogoršava sindrom nemirnih nogu: Od kafe i alkohola do lijekova za alergiju

Piše: L. R. |
Nizak nivo željeza u mozgu može doprinijeti razvoju ovog sindroma (Foto: Shutterstock)
Poslušajte
Neki lijekovi protiv alergije i mučnine, kafa, alkohol, kao i neprospavane noći mogu pojačati simptome sindroma nemirnih nogu. Paradoks je da ih s vremenom mogu pogoršati i neki lijekovi za liječenje ovog poremećaja.

Sindrom nemirnih nogu izaziva neugodne osjete u nogama i snažnu potrebu da se njima pomjera, najčešće navečer i noću, kada osoba miruje. Češći je kod žena, a najčešće počinje u srednjim godinama, navodi američki Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS).

Tačan uzrok nije poznat, ali stručnjaci navode niz faktora koji simptome mogu izazvati ili pojačati. Neke od njih osoba može sama izbjeći.

Lijekovi iz kućne apoteke

Prema NINDS-u, simptome mogu pogoršati neki lijekovi protiv mučnine, antipsihotici, antidepresivi koji povećavaju nivo serotonina i neki antihistaminici, lijekovi koji se koriste protiv alergija.

Stručnjaci ipak naglašavaju da lijek koji je propisao ljekar ne treba samoinicijativno prekidati. Ako se simptomi pojačaju nakon uvođenja nove terapije, treba razgovarati s ljekarom o mogućoj zamjeni.

Kafa, alkohol, cigarete i manjak sna

Kofein, alkohol i nikotin povezani su sa sindromom nemirnih nogu. Zato je njihovo smanjivanje ili izbacivanje jedan od prvih savjeta stručnjaka. Simptome može pojačati i nedostatak sna, kao i poremećaji spavanja poput apneje.

NINDS savjetuje redovan raspored spavanja, umjerenu i redovnu fizičku aktivnost, masažu nogu, toplu kupku te oblog s toplom ili hladnom vodom.

Nedostatak željeza

Nizak nivo željeza u mozgu može doprinijeti razvoju ovog sindroma. Nedostatak željeza može ga izazvati ili pogoršati, navodi Mayo Clinic. Među čestim razlozima nedostatka su obilne menstruacije, često davanje krvi i krvarenje u želucu ili crijevima. Bubrežna insuficijencija također može sniziti nivo željeza i pogoršati simptome.

Ljekari zato kod ovog sindroma provjeravaju nivo željeza u krvi. Profesor John Winkelman s bolnice Massachusetts General za portal HCPLive objasnio je da je feritin od 15 do 20, koji laboratorije često smatraju normalnim, prenizak za osobe s ovim sindromom. Klinička ispitivanja pokazala su da je kod njih cilj feritin iznad 100 i zasićenost transferina iznad 20 posto.

Kada liječenje pogorša simptome

Lijekovi koji djeluju na dopamin dugo su bili prvi izbor u liječenju. Kod dijela pacijenata s vremenom dovode do takozvane augmentacije: simptomi počinju ranije u toku dana, postaju jači i šire se na druge dijelove tijela.

Zbog toga Američka akademija za medicinu spavanja u smjernicama iz 2024. godine više ne preporučuje ove lijekove kao standardnu terapiju. Prema Winkelmanu, koji je predvodio komisiju za smjernice, augmentacija pogađa sedam do deset posto pacijenata godišnje. Povećavanje doze proces samo ubrzava. Kao prvi izbor smjernice navode nadoknadu željeza te lijekove poput gabapentina i pregabalina.

Simptomi se pojačavaju i u trudnoći, posebno u posljednjem tromjesečju, ali najčešće nestaju nakon poroda. Svako ko primijeti da mu nemirne noge redovno remete san trebao bi se javiti ljekaru.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima