Smrtnost izraženija nego kod žena: U BiH sve više oboljelih muškaraca od karcinoma dojke
Doktor Danijel Bijedić iz Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu Univerzitetsko-kliničkog centra (UKC) u Tuzli kao jedan od razloga povećanja broja muškaraca oboljelih od karcinoma dojke vidi u tome što oni ne posvećuju dovoljno pažnje samopregledu.
"Samopregled dojki će u značajnoj mjeri pomoći prevenciji, ali i ranom otkrivanju raka dojke. Poznato je da se on kod muškarac u većini slučajeva otkriva u već uznapredovalim fazama, upravo zbog toga što se ne posvećuju dovoljno pregledu", kaže Bijedić.
Lakše dolazi do metastaze
On ističe i da opasnost leži u tome što je cjelokupna muška dojka manja u odnosu na žensku te lakše dolazi do širenja karcinoma na područje kože i prsne stjenke, odnosno grudnog koša.
"Samim tim, ti karcinomi ulaze u jednu fazu gdje je neizvjestan dalji razvoj i sam ishod liječenja. Upravo iz tog razloga karcinomi mogu brže da se prošire", upozorava on.
Kao najčešći simptomi nastanka karcinoma dojke kod muškaraca navedeni su bolna kvržica ili čvorić, iscjedak ili sekrecija iz dojke, pojava ulceracije i slično.
"Važnost leži u tome da se muškarci na vrijeme jave ljekaru, odnosno da ne odgađaju posjetu ukoliko primijete neke od simptoma. Kada je u pitanju stopa smrtnosti, tačni pokazatelji ne postoje, ali možemo reći da je kratak vijek preživljavanja upravo zbog toga jer se karcinomi dojke kod muškaraca otkrivaju u kasnoj fazi", dodaje Bijedić.
Karcinom dojke zastupljeniji kod žena
Egzaktni podaci o broju oboljelih i umrlih od karcinoma dojke u našoj zemlji trenutno ne postoje, a nažalost ne možemo reći ni da imamo nacionalni program protiv karcinoma dojke.
No, individualni podaci kliničkih centara u BiH te raznih udruženja pokazuju da je iz godine u godinu sve veći broj oboljelih, kao i da ova bolest u najvećem omjeru zahvata žene.
Ukoliko se karcinom dojke otkrije na vrijeme, u 95 posto slučajeva ova bolest je izlječiva.
"Prevencija je nešto najbitnije što svaku pacijenticu mora naučiti njen porodični ljekar, zatim radiolog, a posebno ginekolog kada ide na pregled. Svaka žena za sebe može odvojiti deset do 15 minuta mjesečno za pravljenje samopregleda. Mlade žene od 20 do 40 godina starosti mogu napraviti jedan ultrazvuk godišnje, a one koje su u porodici imali zabilježene slučajeve karcinoma dojke mogu uraditi i mamografiju, a koja se u redovnim slučajevima preporučuje nakon 40. godine života", savjetuje specijalistica onkologije dr. Vesna Lazzari Tomičić.
Ona ističe i da svaka kvržica koju pacijentica otkrije ne znači da je riječ o karcinomu u nastanku.
"Potrebni su pregledi kako bi se to ustanovilo. Nauka je danas toliko uznapredovala da se karcinomi u ranom stadiju svakako liječe, a za to je potrebno da se pacijentica javi na vrijeme. Međutim, odmicanje vremena sa sobom donosi i 20 posto pada sigurnosti izlječenja", navodi ona.
U tuzlanskom UKC-u u martu ove godine je otvoren Centar za dojku kojim su ujedinjene usluge rendgenskog slikanja dojki, ultrazvuka, mamografije, COR biopsija i punkcije pod kontrolom ultrazvuka.
Prema statističkim podacima, u ovoj zdravstvenoj ustanovi godišnje se uradi blizu 2.200 mamografija i više od 3.000 ultrazvučnih pregleda, kao i blizu 250 punkcija pod kontrolom ultrazvuka.
"Mi u UKC-u imamo nekoliko segmenata rada sa pacijenticama, odnosno sa bolestima dojke. Oduvijek su se radili prvi i kontrolni pregledi kod pacijentica u čijim općinama nema primarne zdravstvene zaštite koja obuhvata bolesti dojke. Drugi veliki segment su onkološki pacijenti i njihove redovne kontrole, posebno kod žena sa metastatskim promjenama, dok je treći segment Centar za dojku koji je na jedno mjesto okupio sve specijaliste vezane za karcinom dojke, odnosno radiolog, hirurg, onkolog i patolog čiji je rad usklađen", rekla je šefica Centra za dojku Klinike za radiologiju UKC-a u Tuzli dr. Mensura Burina.
Izuzetno bitna psihološka podrška
Psihološka podrška oboljelima od malignih bolesti predstavlja jedan od sastavnih dijelova liječenja.
Specijalistica neuropsihijatrije u tuzlanskom UKC-u doc.dr.med.sc. Nermina Kravić kaže da održati pozitivan duh i raspoloženje kod pacijenta u toku liječenja nije lako te je potrebna pomoć ljekara koji su u najvećem kontaktu s tim osobama, medicinskog osoblja, porodice te društva i zajednice u cijelosti.
"Suočavanje sa teškom bolesti, pa čak i sam proces dijagnostike kod svake osobe izaziva strah i to je jedna normalna ljudska reakcija koju ne možemo negirati. Taj strah i samo suočavanje je nešto što se sastoji od nekoliko faza. Prva je jedna nevjerica, jer osoba ne može da pojmi da se to zaista dešava. Zatim slijedi faza šoka u kojoj je osoba u prilično teškom stanju te plače, a u trećoj fazi nastupa trenutak spoznaje i iznalaženja načina za nošenje sa problemom. Taj cijeli proces se završava fazom u kojoj je osoba sposobna da se nosi sa problemom", pojašnjava Kravić.
Ovaj problem kod nekih osoba može otići i u patološko stanje koje je vrlo slično depresiji gdje je potrebna intenzivnija psihijatrijska intervencija.
"Izuzetno je bitna i grupna psihoterapija u kojoj se nalaze osobe sa sličnim teškoćama. Ovakav vid potpore pokazao je da ima dobar dugoročni efekt te da potpomaže jednoj stabilnosti koja olakšava nošenje i sa fizičkom bolešću i liječenjem", dodaje Kravić.
Inače, oktobar se u cijelom svijetu obilježava kao mjesec borbe protiv karcinoma dojke, a Udruženje Nova ženska inicijativa iz Tuzle i ove godine dalo je svoj doprinos.
U okviru kampanje pod nazivom "Dodir za zdravlje #opipaj se" večeras je u Tuzli upriličen okrugli sto za vrijeme kojeg je poseban akcent stavljen upravo na prevenciju i rano otkrivanje karcinoma dojke.
"Svi su nas pitali za ovaj naziv 'opipaj se', a mi smo željeli da na najprostiji način ženama kažemo da je vrijeme da vode računa o samopregledima, redovnim pregledima... Akcenat je na preventivi, odnosno na bitnost samopregleda kod kuće. Ženama želimo pružiti informacije o tome kako se zaista na pravi način radi samopregled. U ovoj priči smo uvrstili i muškarce, te smo govorili i o tome kako da oni preoznaju karcinom dojke, jer podaci sa kojima raspolažemo skupa sa ljekarima koji su večeras ovdje pokazuju da je i taj problem u porastu", izjavila je predsjednica Nove ženske inicijative Amela Hajvaz.
Na kraju kažimo i to da se od 1995. do danas godišnje bilježi povećanje incidence karcinoma dojke za 1,5 posto.
Ovaj broj je mnogo veći u razvijenim zemljama, a stopa mortalitea je znatno manja upravo zbog prevencije i ranog otkrivanja bolesti dojke.
