{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sigurnost hrane u BiH: Stručnjaci poručuju da nema razloga za brigu, ali kontrole moraju biti redovne

14.1.2018. u 10:23
13
54
Sigurnost hrane u BiH: Stručnjaci poručuju da nema razloga za brigu, ali kontrole moraju biti redovne
13
Sigurnost hrane u BiH: Stručnjaci poručuju da nema razloga za brigu, ali kontrole moraju biti redovne
Foto: Arhiv/Klix.ba
Zdravstveno neispravna hrana, ovisno o vrsti, prirodi i stepenu rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne efekte na zdravlje potrošača i svaki se slučaj mora posmatrati individualno. U Agenciji za sigurnost hrane BiH, referentnoj instituciji u našoj zemlji iz ove oblasti, potvrdili su da laboratorijske analize pokazuju da se u BiH jede zdravstveno ispravna hrana.
Kada se govori o sigurnosti hrane u našoj državi, iz Agencije za sigurnost hrane BiH su istakli kako ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost. Tome doprinosi činjenica da je hrana kao veoma osjetljiva materija izložena nizu bioloških rizika koji nastaju usljed djelovanja mikroorganizama kao što su bakterije, virusi i plijesan. Osim toga, izložena je i hemijskim rizicima, pri čemu se misli na ostatke antibiotika, kao i na upotrebu pesticida koji se koriste u zaštiti bilja. Jednaku opasnost predstavljaju i fizički rizici, a riječ je o različitim stranim tijelima koja mogu dospjeti u hranu prilikom proizvodnje, distribucije, prerade i obrade.

"S obzirom na to da mikrobiološkoj kontaminaciji, odnosno zarazi hrane, mogu biti izložene sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi, to znači da se u svakoj fazi proizvodnje moraju provoditi mjere kojima se kontaminacija svodi na minimum ili potpuno eliminiše. U BiH se provodi ispitivanje hrane na mikrobiološke parametre, za što postoje posebni propisi, a osoblje koje učestvuje u proizvodnji hrane obavezno je provoditi redovne zdravstvene (sanitarne) preglede", kazao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH.

Hajrić je podsjetio da su u skladu s odredbama člana 25. Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, distribucije i obrade dužni osigurati da hrana zadovoljava propise o hrani u skladu s njihovom djelatnošću te da su dužni nadzirati poštivanje propisa.

"Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Osim mjera koje se poduzimaju prilikom procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane tokom službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane BiH, u okviru svoje nadležnosti, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi specijalizirane godišnje monitoringe hrane", pojasnio je Hajrić.

Kontrolu hrane u našoj državi provode specijalizirane laboratorije u sastavu veterinarskih i poljoprivrednih instituta, zavoda za javno zdravstvo, fakulteta te privatne laboratorije.

"Na temelju obrađenih podataka o laboratorijskim analizama hrane, koje je dostavila laboratorija za kontrolu hrane iz Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na razdoblje od 1. januara do 30. septembra 2017. godine, ukupno je uzorkovano 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo 1.409 uzoraka ili 4,81 posto, što je u skladu s višegodišnjim prosjekom te ne ukazuje na značajnija odstupanja u odnosu na druge zemlje u regiji", naveo je Hajrić.

Na pijacama Markale i Otoka uzet 171 uzorak suhomesnatih i mliječnih proizvoda



Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) istakli su kako se inspekcijski nadzor nad proizvodnjom, prometom i distribucijom hrane u Kantonu Sarajevo obavlja u skladu s godišnjim te mjesečnim planom rada sanitarnih, veterinarskih i inspektora za hranu. Osim toga, naglasili su da se inspekcijski nadzor obavlja i na osnovu podnesene prijave ili zahtjeva građana i drugih fizičkih ili pravnih osoba.

"Zavisno od sanitarno-higijenskog stanja u objektima i usklađenosti sa zakonskim odredbama, inspektori poduzimaju prekršajne i upravne mjere, od privremene zabrane rada, do otklanjanja nedostataka, uz inspekcijski nadzor nad izvršenjem naloženih mjera. Kada inspektor utvrdi da zatečeni proizvodi u prometu ne odgovaraju odredbama o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu, da su neoznačeni i nedeklarisani, kao i kada ih u prometu ne prati odgovarajuća dokumentacija o zdravlju i porijeklu, nalaže njihovo uništavanje", objasnila je Vildana Brdarić iz KUIP-a.

Brdarić je navela da je proteklih dana uzet 171 uzorak suhomesnatih i mliječnih proizvoda, kao i brisevi radnih površina, ambalaže i ruku trgovaca na gradskim pijacama Markale i Otoka. Laboratorijski nalazi su pokazali da su 44 uzorka bila nezadovoljavajuća, što je 25,73 posto od ukupnog broja.

"Laboratorijske analize Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu također su pokazale i da od 108 uzetih briseva, 32 nisu bila u skladu s propisanim referentnim mikrobiološkim kriterijima čistoće. Nazadovoljavajući rezultati se odnose na povećan ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija. Od 35 uzoraka mliječnih proizvoda u njih 10 je ustanovljen povećan broj kvasnih gljivica i plijesni, dok je od 22 uzorka suhomesnatih proizvoda sadržaj dodatnih polifosfata pronađen u dva uzorka. Uzorci konzumnih jaja koji su uzeti na ispitivanje (6 uzoraka) bili su ispravni", rekla je Brdarić.

Brdarić je naglasila da je inspekcijskim nadzorom bilo obuhvaćeno 38 trgovaca, od čega su neusklađenosti utvrđene kod 21 prodavca. Dobijeni rezultati ispitivanja, uglavnom, ukazuju na nehigijensku manipulaciju proizvodima životinjskog porijekla u fazi pripreme, proizvodnje i prodaje.

"Naglašavamo da patogeni mikroorganizmi nisu izolovani iz uzetih uzoraka. Međutim, uzevši u obzir da se promet i proizvodnja trebaju obavljati uz primjenu dobre higijenske i proizvođačke prakse, veterinarski inspektori su na osnovu utvrđenih neusklađenosti djelovali izdavanjem 21 prekršajnog naloga u ukupnom iznosu od 10.680 KM. Strožije prekršajne sankcije, u skladu s odredbama Zakona o hrani BiH, kao i upravne mjere izrečene su osobama koje su prometovale proizvode od mesa, s obzirom na to da utvrđena količina polifosfata, koja je bila iznad maskimalno dozvoljenih granica, utječe na zdravstvenu ispravnost gotovih proizvoda", kazala je Brdarić.

Brdarić je napomenula da se inspekcijski nadzori provode kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača, ali i to da je neophodno da i sami potrošači budu svjesni rizika prilikom kupovine hrane. Savjetovala je građanima da hranu trebaju kupovati u registrovanim objektima u kojima su ispunjeni higijenski i temperaturni uslovi za prodaju lako kvarljivih proizvoda.

"Upozoravamo da proizvodi životinjskog porijekla, tj. hrana općenito, bez deklaracija i propisanih oznaka, nije za upotrebu, odnosno smatra se zdravstveno neispravnom i neodgovarajućeg kvaliteta za konzumaciju pa je ne treba kupovati. Pored toga, prilikom upotrebe hrane, neophodno je pridržavati se uputa proizvođača o načinu čuvanja, roku trajanja, kao i načinu upotrebe i pripreme u pogledu termičke obrade", podsjetila je Brdarić.

Novčane kazne propisane Zakonom o hrani za fizičke osobe iznose od 1.250 KM, a za pravne osobe od 7.500 do 100.000 KM.

Istraživanje o prehrambenim navikama stanovništva u BiH



Agencija za sigurnost hrane BiH prvi put provodi istraživanje o prehrambenim navikama stanovništva u našoj zemlji. Započelo je prošle godine, a prvi rezultati se očekuju 2022. godine. Cilj projekta je formiranje baze podataka kao primarnog izvora informacija za potrebe procjene izloženosti različitim hemijskim kontaminantima i nutrijentima u hrani te rizicima po zdravlje stanovništva, a može poslužiti i kao dokaz je li hrana sigurna za konzumiranje. Podaci o prehrambenim navikama stanovništva i konzumaciji hrane su značajni za procjenu izloženosti potrošača rizicima kada je riječ o ishrani.

"Istraživanje će obuhvatiti ukupno 1.188 stanovnika BiH. Od toga iz Federacije BiH 758, RS-a 400 i Brčko distrikta 30 stanovnika. Provodi se na individualnom nivou, anketari će odlaziti u kućnu posjetu osobama koje anketiraju, a sama anketa ne traje duže od 30 minuta. U svrhu istraživanja bit će korišten specijalizirani softver DAP (Diet Assess & Plan software) razvijen u skladu sa smjernicama Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koji omogućava sveobuhvatnu evaluaciju prehrane i planiranje temeljeno na procjeni unosa hrane", rekao je direktor Džemil Hajrić.

Agencija za sigurnost hrane BiH će podatke dobijene istraživanjem koristiti za potrebe procjene rizika na zahtjev nadležnih organa BiH. Oni će služiti i Institutu za javno zdravstvo koji će ih koristiti za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti vezanih za zdravlje ljudi, a akademska zajednica za istraživanje i naučni rad u ovoj oblasti.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koliko često trenirate?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: