Savjeti bh. kardiohirurga za zdravlje srca: Kuhajte kod kuće, hodajte i pijte dobru vodu

Savjeti bh. kardiohirurga za zdravlje srca: Kuhajte kod kuće, hodajte i pijte dobru vodu
59
Dž. L.
15.11.2019. u 11:58
22
komentara
59

dijeljenja
Savjeti bh. kardiohirurga za zdravlje srca: Kuhajte kod kuće, hodajte i pijte dobru vodu Ilustracija: Shutterstock
U doba kada se sve više mladih osoba širom svijeta, pa i u našoj zemlji, suočava sa srčanim problemima, potražili smo savjete iskusnih bosanskohercegovačkih kardiohuruga kako sami možemo smanjiti rizik obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti.
Nisu rijetki slučajevi da danas osobe u dvadesetim i tridesetim godinama dožive srčani udar ili otkriju neku bolest srca, čemu su najveći uzroci loše navike i loš kvalitet života, govore nam stručnjaci iz ove oblasti medicine.

U posjeti Centru za srce Sarajevo, klinici na kojoj su ljekari u proteklih 20 mjeseci imali više od 2.500 intervencija zbog brojnih srčanih anomalija, nailazimo na direktora centra i kardiohirurga Mirsada Kacilu.

Već na početku razgovora otkriva nam da su i njegovi pacijenti sve češće mlađe generacije.

Mirsad Kacila (Foto: D. Ć./Klix.ba) Mirsad Kacila (Foto: D. Ć./Klix.ba)


"Svi smo danas izloženi stresu, a stres je faktor koji je posljednjih decenija došao na prvo mjesto riziko faktora koji utječu na kardiovaskularne bolesti. Zatim su tu i genetska predispozicija, higijensko-dijetetski režim ili neuredan stil života u kojem manjka fizičke aktivnosti i u kojem je nepravilna ishrana. Sve to zajedno čini skup riziko faktora koji, nažalost, dolaze do izražaja sada već i u godinama koje prije nisu bile toliko zastupljene. Mi na odjeljenju imamo puno pacijenata koji su u četvrtoj i petoj deceniji života, što je izuzetno mlado za ovakav vid patologije", govori nam Kacila.

On ističe da ljudi jednostavno moraju biti aktivniji i voditi računa o tome šta konzumiraju.

Koliko kvalitetna ishrana i fizička aktivnost utječu na rad i zdravlje srca govori nam i kardiohirurg Sanko Pandur. Kako kaže, sve neizvjesnosti društva reflektiraju se na zdravlje.

"Zdravlje je, prema definiciji, potpuno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. Ukoliko jedan od ovih elemenata ne funkcionira, druga dva trpe. Mi se nalazimo u nečemu što se naziva škotski sindrom. Taj sindrom bio je aktuelan u Škotskoj 1965. godine kada su na kardiologiju i kardiohirurgiju zbog socijalne neizvjesnosti, nezaposlenosti, pada životnog standarda i mnogo sekiracije dolazili mladi ljudi. Mi se nalazimo u poslijeratnom periodu i već nepotrebno dugo u škotskom sindromu. Nije nam riješen sistem zapošljavanja, nije riješen sistem porodice... Ljudi neće da imaju djecu zato što su ekonomski nesigurni. Majke zatrudne pa ostanu bez posla ili im odbijaju naknadu za trudnice kojom ne mogu kupiti ni mlijeko i hljeb za sedam dana. To su dvije osnovne stvari, porodica i radno mjesto. Kada imate te dvije podloge pod sobom, vi čvrsto stojite na zemlji. U suprotnom, ugrožno je vaše psiho-fizičko zdravlje", kaže nam Pandur.

Medicina je definisala period mladosti, srednje dobi, starosti i duboke starosti. Kada čovjek uđe u period srednje dobi, između 35. i 45. godine života, inače ne bi trebao posjećivati kadiologe. Međutim, Pandur nam dalje govori, s obzirom na to da se pomjerila dobna granica suočavanja sa srčanim bolestima, da je važno na vrijeme markirati problem koji će ljekari pratiti i ne dozvoliti da bolest dođe u najtežu fazu.

"Naprimjer, ako imate povišene masnoće sa 40 godina, dobivate lijekove, svako tri-šest mjeseci ste obavezni ići na preglede dok vam se masnoće u krvi ne spuste na normalni nivo. Kad se spuste na normalan nivo, onda se ti pregledi rade jednom godišnje. Međutim, dešava se da ljekar inicijalno napravi neki rezultat, a pacijent mu se ne pojavljuje deset godina. Za deset godina dolazi šećerna bolest, povišene masnoće, arteroskleroze pa onda infarkt", govori nam Pandur.

Građani BiH već godinama najviše umiru od kardiovaskuilarnih bolesti i to od akutnog infarkta miokarda, moždanog udara, srčanog zastoja, kardiomiopatije, srčane slabosti te esencijalne primarne hipertenzije. Muškarci u BiH najčešće umiru od akutnog infarkta, a žene od moždanog udara.

Poznavanje faktora rizika i zdrav način života pomažu u održavanju niskog rizika od kardiovaskularnih bolesti, naglašavaju naši sagovornici kardiohirurzi Centra za srce Sarajevo.

Sanko Pandur (Foto: D. Ć./Klix.ba) Sanko Pandur (Foto: D. Ć./Klix.ba)


Na pitanje kako se najbolje zaštititi, Pandur nam brzo, jasno i glasno odgovara: Kuhajte kod kuće! Te nastavlja: "Nemojte piti vodu iz flaša. Bolja je i lošija iz česme, nego najbolja iz faša. Ja ne mogu to da poentiram dovoljno. Kada imate plastičnu flašu kroz koju je prošao snop sunčevih zraka, u tu nesretnu vodu u toj flaši spustila se dovoljna doza dioksina iz plastike da vam napravi vodu otrovnom. Druga stvar, voda sama po sebi nit je kisela nit je bazna i takva treba da ostane. Sad se prodaju bazne vode, a kako - zato što ih vještački čine alkalnim. Uz diokin iz plastike, to je otrov. Ova zemlja ima izvore, planine, planinarske staze pa nađite jedan grad gdje se na 12 minuta od grada nalazi Trebević. Morate hodati, ispravno disati, piti dobru vodu, ništa flaširano, te kuhati kod kuće i jesti ono što skuhate. Brza hrana već je dala globalne posljedice. Zar mi trebamo biti Amerika da bismo shvatili da to ne valja?", pita Pandur.

Za zdravo srce preporučuje se pet porcija svježeg voća i povrća dnevno, u količini jedne šake. Hrana bi treala davati energiju, a ne oduzimati je te stoga smanjite konzumaciju industrijski prerađene i zapakovane hrane, zaslađenih pića i voćnih sokova.

Čitajte deklaracije na proizvodima i posebno pazite na ukupne masnoće, zasićene masnoće, so i natrij. Zamijenite loše masti dobrim, bijeli hljeb i tjesteninu cjelovitim žitaricama, a zdravih proteina tokom dana unosite onoliko koliko vam stane na dlan.

Bh. kardiohirurzi osvrću se i na zagađenje zraka, naročito u Kantonu Sarajevo, koje posljednjih godina itekako doprinosi porastu broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti.

Kacila nam kaže kako ne vidi skorije rješenje ovog problema, ali da građani svakako mogu pomoći sami sebi češćim odlaskom u planinske predjele.

Pandur dodaje da je i prije 30 godina u Sarajevu bilo smoga i zagađenja, ali da su ljudi više izbivali iz grada, odlazili na Trebević i više kote u gradu.

"Proteklih dana govori se o sistemu za pročišćavanje smoga i otklanjanje magle koji košta deset miliona eura. Ukoliko funkcioniše, to uopće nije skupa investicija da bi se zaštitilo 350.000 ljudi, jer će posljedice lošeg zraka biti mnogo skuplje", ističe Pandur.

Na kraju, kardiohirurzi preporučuju svakom čovjeku sa se zapita koliko svojim načinom života otežava rad svom srcu, prati li ritam svog srca, koliko mora raditi na sebi... Smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih žila, podsjećaju ljekari, znači i dobro raspoloženje, manje stresa te više zadovoljstva u životu.
Prijavi grešku


Komentari (22)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...