Redovno osmjehivanje može poboljšati raspoloženje, ali efekat izostaje kad je na silu

Prema stručnjacima s kojima je razgovarala agencija AP, nije potrebno čekati razlog za osmijeh jer i sama fizička promjena izraza lica može utjecati na emocije.

Profesorica psihologije na Univerzitetu Stanford Jeanne Tsai navodi da su se starija istraživanja bavila takozvanom hipotezom facijalne povratne sprege. U često ponavljanom eksperimentu ispitanici su držali olovku između usana i tako zauzimali izraz osmijeha ili namrštenosti dok su gledali crtani film. Dio onih koji su se smiješili više se zabavljao.

"Kada smo to demonstrirali na predavanjima, funkcionisalo je", kazala je Tsai, dodajući da učinak može biti povezan i s prisjećanjem na nešto dobro, što popravlja raspoloženje.

Manje kortizola, niži puls

Klinička i forenzička neuropsihologinja iz Los Angelesa Judy Ho s nekim pacijentima koji imaju depresiju ili anksioznost razgovara o osmijehu kao načinu suočavanja s problemima.

"Ne kažem da je to jedini način na koji mogu riješiti stvari. To je samo još jedan alat koji možete dodati u svoju kutiju s alatom", kazala je.

Prema njenim riječima, osmijeh može uticati na nivo kortizola, hormona koji tijelo luči dijelom kako bi regulisalo stres i raspoloženje, ali i na endorfine, dopamin i serotonin, supstance u mozgu povezane s pozitivnim osjećajima.

"Ljudi koji su se smiješili tokom stresnih zadataka uglavnom su imali niži puls tokom oporavka od onih koji su zadržali neutralan izraz lica", rekla je Ho.

U Orange County Academy of Sciences and Arts, mreži javno finansiranih škola sa samostalnim upravljanjem u južnoj Kaliforniji, osmijehu pridaju veliku važnost. Na njihovoj web stranici navodi se da osmijeh učenike čini opuštenijim i motivisanijim, smanjuje stres i daje im samopouzdanje.

Kulturne razlike

Osmijeh se ne doživljava svugdje isto. Tsai je istraživala kako američka kultura cijeni stalno pozitivno raspoloženje, dok su u istočnoazijskim kulturama emocije više stvar ravnoteže.

U njenim studijama neki Amerikanci su široke, uzbuđene osmijehe vidjeli kao prijateljskije, dok su ih neki ispitanici iz istočne Azije, s Tajvana, iz Južne Koreje, Japana i Hong Konga, opisivali kao "emocionalno nestabilne" ili "nepouzdane".

"Važno je kakav je osmijeh: smiren osmijeh zatvorenih usta, više poput Dalaj Lame, ili veliki, uzbuđeni osmijeh sa zubima, poput Julije Roberts", rekla je Tsai.

Kad je osmijeh obaveza

Američki trgovački lanac Target bio je izvrgnut podsmijehu na društvenim mrežama nakon što je uveo pravilo prema kojem su se radnici morali nasmiješiti i uspostaviti kontakt očima s kupcem udaljenim do tri metra.

Ljudi ne vole kada osjećaju da nemaju "emocionalnu autonomiju", kaže Nicholas Coles, docent na Univerzitetu Florida.

"U takvim situacijama otkrivamo da se zapravo osmjehom dovodite do jada. Mislim da će osmijeh imati stvaran učinak samo kada je iskren i dobrovoljan", kazao je Coles.