Zdrava religija?
136

Prakticirajući vjernici zdraviji u odrasloj fazi života

Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Nova studija kaže da su osobe koje su u mladosti prisustvovale sedmičnim vjerskim obredima ili koje su svakodnevno obavljale molitve zadovoljnije i pozitivnije u trećoj životnoj dobi.

Učestvovanje u duhovnim obredima tokom djetinjstva i adolescencije može pozitivno djelovati na zdravlje i blagostanje u ranoj odrasloj fazi života, piše Harvard School of Public Haalth.

Prema nedavno sprovedenom istraživanju, ljudi iz ove grupe nisu pokazivali simptome depresije, nisu pušili i koristili opojne droge te nisu imali seksualno prenosive infekcije.

"Ovi nalazi su važni kako za naše razumijevanje zdravlja, tako i za naše razumijevanje roditeljskih praksi. Mnoga djeca su religiozna, a naša studija pokazuje da to može snažno utjecati na njihovo zdravlje, ponašanje, mentalno stanje i ukupnu sreću i blagostanje", ističe istraživač Ying Chen.

Istraživači su vodili računa o mnogim varijablama kao što su materinsko zdravlje, socioekonomski status i historija zloupotrebe opojnih supstanci i pojava depresivnih simptoma kako bi se pokušao iz efekt vjerskog vaspitanja.

"Iako kroz dosadašnja istraživanja naučnici nisu došli do zaključaka vezanih za postojanje utjecaja religijskih stavova na opće zdravstveno stanje pojedinca, za adolescente koji već imaju religiozna uvjerenja podsticanje na prisustvo vjerskim službama i obavljanje svakodnevnih molitvi mogu značajno utjecati na zaštitu od nekih opasnosti koje sa sobom donosi adolescencija uključujući depresiju, zloupotrebu opojnih supstanci i sl. Pored toga, vjerski obredi mogu pozitivno doprinijeti sreći, uključivanju u volonterske aktivnosti i sl.", rekao je Vander Weele, jedan od istraživača.

Članak je objavljen u listu "American Journal of Epidemiology".