Nefrologinja Halima Resić: Institucije se moraju uključiti u sistem podizanja svijesti o donorstvu
Za pacijente od izuzetne važnosti je skidanje fame s teme donorstva i edukacija šire javnosti o tome šta donorstvo predstavlja.
Doktorica Resić ističe da je poražavajuča činjenica da se donrstvom bave samo neformalne grupe, dok sistem ne prepoznaje njegovu važnost.
"Podizanjem svijesti o donorstvu, zagovaranjem i promocijom donorstva bave samo nevladine organizacije porut Donorske mreže i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH. Dakle, grupe građana koje se bore za prava pacijenata, koje su kreirale donorske kartice i uspostavile sistem za distribuciju donorskih kartica, kako putem web stranice i društvenih mreža tako i kroz razne aktivsti - javne tribine i ulične akcije", navela je.
Uključivanje institucija u proces donorstva
Nakon što je predočila da se donorstvom bave samo nevladne organizacije, doktorica je iskazala važnost uključivanja u proces i nadležnih institucija.
"Važno je da se institucije - nadležna ministarstva na svim nivoima i klinički centri, pa čak i ustanove primarne zdravstvene zaštite uključe u sistem podizanja svijesti o donorstvu. Jer vjerujte, zaista bi donorstvo trebalo da bude stvar elementarne kulture i potvrda humanosti svakog čovjeka. Svakako nije kartica ono što nas čini donorima nego je kartica potvrda dobre volje i svjesne odluke da nećemo protraćiti priliku da spasimo neki život, ako okolnosti budu takve", dodaje.
Proteklih godina u našoj zemlji obavljen je izrazito mali broj transplatacija, a tokom ove godine vidljiv je porast. Nažalost, još uvijek nedovoljan.
"U 2022. godini je urađeno je samo osam živih, rodbinskih transplantacija u KCUS Sarajevo i UKCS Tuzla. Poslednja transplantacija sa osobe kojoj je konstatovana moždana smrt, takozvana kadaverična transplantacija urađena je prije godinu dana, a u poslednjih četiri godine imali smo samo pet , kadaveričnih transplantacija. Dakle, odnosu na godinu prije, to jeste povećanje ali kad govorimo o stvarnim potrebama, a tek kad govorimo o mogućnostima, zaista je premalo. Činjenica je da mi u Donorskoj mreži Bosne i Hercegovine i Udruženju dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH svaku transplantaciju slavimo jer znači spas i nadu za normalan život", navela je.
Donorska kartica vraća nadu
Dijalizirani pacijenti su najranjivija grupa pacijenata zbog oslabljenog odbrambenog sistema, a proces dijalize mukotrpan je tretman koji zahtijeva stalni ljekarski nadzor. Kao pozitivnu stvar, Resić ističe opremljenost dijaliznih centara, ali dodaje da to nije rješenje.
"U Bosni i Hercegovini imamo 29 dijaliznih centara i oni su dobro opremljeni. Koliko sam upoznata, u FBiH u većini centara su novi aparati i mi imamo kvalitetnu dijalizu i medicinski kadar a dijalize se obavljaju po svim standardima kao i u većini evropskih zemalja. Ali moramo da znamo da nije stvar u tome imamo li dijalizna centre nego kakav je život dijaliznih pacijeneta i njihovih porodica. A ne mora da bude tako", dodaje.
Iako donorska kartica nije ono što nas čini donorima već je kartica potvrda dobre volje i svjesne odluke da nećemo propustiti priliku da spasimo neki život. Ipak vrlo je važno postati dio donorske mreže i potpisati donorsku.
"Potencijalni donor se može postati jednostavno, popunjavanjem online prijeve, a mi je šaljemo na adresu potencijalnog donora. Jako je važno da se razumije da mi ne vodimo evidenciju ljudi koji su potpisali donorsku karticu, samo broj poslanih kartica. Potpisivanje donorske, već sam pomenula, je tek izraz dobre volje a o tome mora biti informisana porodica. Ključna je uloga transplant koordinatora u kliničkim centrima, brza i adekvatna reakcija menadžmenta kliničkih centara koji u trenutku kad dođe do kliničke smtri, obave sve što je potrebno da porodica da saglasnost, i da se ograni spasu i transplantiraju. Dakle, uloga Donorske mreže je važna ali uopšte nije presudna, kako je to slučaj sa nadležnim institucijama", istakla je.
Za sve informacije o donosrtvu - činjenice, pitanje i aktivnosti Donorske mreže možete pratiti putem web stranice, Facebook stranice Donorska mreža BiH i twitter naloga Donorske mreže BiH, @BudiDonor, i dati svoj doprinos potpisivanjem donorske kartice.
