Kraći dani i manje sunca: Šta trebate znati o vitaminu D tokom jeseni i zime

Zašto je važan

Prema Uredu za dodatke prehrani američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), vitamin D pomaže tijelu da apsorbuje kalcij, koji je jedan od osnovnih gradivnih elemenata kostiju. Potreban je i mišićima za pokrete, nervima za prenošenje signala između mozga i tijela te imunološkom sistemu u borbi protiv bakterija i virusa.

Koliko nam treba

Odraslim osobama od 19 do 70 godina preporučuje se 15 mikrograma (600 IU) dnevno, a starijima od 71 godine 20 mikrograma (800 IU).

Sunce kroz prozor ne pomaže

Koža proizvodi vitamin D kada je izložena suncu, ali oblaci, smog, starija dob i tamnija koža smanjuju tu proizvodnju. Koža ga ne stvara ni kada sunce dopire kroz prozor. Zato kratka šetnja usred dana vrijedi više od sjedenja uz prozor.

Gdje ga ima u hrani

Malo namirnica prirodno sadrži vitamin D. Među najboljim izvorima su masna riba poput pastrmke, lososa, tune i skuše, dok goveđa jetra, žumanjak i sir sadrže manje količine.

Oprez s dodacima

NIH upozorava da previše vitamina D može naštetiti. Gornja dnevna granica za odrasle iznosi 100 mikrograma (4.000 IU) iz svih izvora. Previsoke vrijednosti gotovo uvijek nastaju zbog prekomjernog uzimanja dodataka, a ne zbog sunca. Vitamin D može stupiti u interakciju i s nekim lijekovima, među kojima su statini i kortikosteroidi. Prije nego što počnete uzimati dodatke, posavjetujte se s ljekarom. On vam može uputiti i na testiranje krvi.