|

Kardiolog Adnan Delić: Peti uzrok aritmije su lijekovi koji se propisuju protiv nje

Kardiolog Adnan Delić: Peti uzrok aritmije su lijekovi koji se propisuju protiv nje
114
E. Sk.
10.1.2020. u 12:36
14
komentara
114

dijeljenja
Kardiolog Adnan Delić: Peti uzrok aritmije su lijekovi koji se propisuju protiv nje Ilustracija: Shutterstock
Peti uzrok aritmija su lijekovi koji se ustvari propisuju protiv aritmija, rezultati su to novog američkog istraživanja.
Vjerodstojnost ovog istraživanja potvrdio nam je i Adnan Delić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog iz Poliklinike Kardiocentar Sarajevo.

U razgovoru za naš portal Delić je konstatovao da treba biti oprezan kod uzimanja lijekova te da oni mogu izazvati nuspojave.

"Vrlo se često lijekovi u praksi uključuju neosnovano, jer neko kaže da ima aritmije, a to je pogrešno. Svi ti lijekovi imaju neželjene nuspojave i treba biti oprezan. Kod aritmija je osnovno da ih zabilježimo na EKG-u, tek ih onda možemo pravilno analizirati i razmišljati da li je to za liječnički tretman i ako jeste za kakav", potcrtava Delić.

Razgraničili smo šta su takozvane prave aritmije i kada je alaram za odlazak ljekaru.

"Aritmije su širok pojam. Svako odstupanje od normalnog ritma se može nazvati aritmijom i neki blagi oblik aritmije ima oko 99 posto ljudi. Znači, vrlo rijetko se javlja prava aritmija. Kad se radi holter, vrlo rijetko se nađe skroz pravilan ritam srca, bez ikakvih aritmija. Ja sam to doživio tri ili četiri puta u životu, da neko od pacijenata ima potpuno pravilan ritam srca. Dakle, u velikoj većini slučajeva radi se o potpuno bezazlenim poremećajima ritma, kada srce radi pravilno pa tu i tamo preskoči i vrati se u normalan ritam. To ljudima smeta i stvara neugodan osjećaj", pojašnjava Delić.

Najčešće se ljudima javljaju blage aritmije koje, kako kaže naš sagovornik, nemaju nikakav značaj, ne zahtijevaju liječenje i odlazak ljekaru.

Dr. Adnan Delić Dr. Adnan Delić


"Ljudi često arimtijom zovu nešto što nije aritmija. Naprimjer za malo brži rad srca, misle da je tahikardija isto što i aritmija. Najčešće se brži ritam od 120 otkucaja u minuti dešava kao reakcija na fizički napor, uzbuđenje i slično. Kada govorimo o aritmijama, treba se držati 'pravih poremećaja', a takvih je dosta manje, pogotovo u mlađoj dobi. Mogu se javiti, ali nisu česte", naglašava Delić.

Ono što je tipično za prave aritmije, nastavlja, jeste da se obično javljaju iznenada i bez razloga.

"Kod takvih situacija se ritam naglo promjeni, sa 60 na 200. Takve aritmije naglo počnu, naglo prestanu i traju nekoliko minuta do sat vremena. Praćene su izrazitijim promjena, kao što su gušenje i slabost. Ako se takvo nešto dešava, onda se treba javiti ljekaru i ako su aritmije praćene ne samo nelagodom, nego simptomima kao što su gušenje, zamaranje, slabost, malaksalost, i ako je broj otkucaja visok, barem 160 i više, to zahtijeva liječenje", pojašnjava Delić.

Pravilan broj otkucaja ili frekvencija je, kaže nam, otprilike između 50 i 80, to je normalno u stanju mirovanja. Prave aritmije su nešto sasvim drugo...

"Pravih aritmija, koje zahtijevaju liječenje nema puno, naročito kod mlađih osoba. Kod mladih osoba to je jedan od hiljadu slučajeva. Aritmije s godinama postaju puno češće. Postoje aritmije koje su vezane za životnu dob, češće se javljaju oko 60. godine i njihova učestalost raste. Sa 80 godina 25 posto ljudi ima takve aritmije koje su opasne i koje treba tretirati", ističe Delić.

Otkriva nam u kojoj životnoj dobi treba početi kontrolisati pritisak.

"U najmanju ruku, muškarci sa trideset, a žene sa 35 godina, to je krajnji rok. Možda ne bi bilo loše i ranije provjeriti, jer postoje i djeca s hipertenzijom. Dakle, jednom godišnje svakako treba provjeriti pritisak kada govorimo o zdravim osobama", napominje Delić.
Prijavi grešku


Komentari (14)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...