Izvještaj UN-a
0

Hemikalije u svakodnevnim predmetima predstavljaju sve veću prijetnju zdravlju ljudi

AP |
Industrija plastike protivi se novim ograničenjima (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Hemikalije koje remete hormone, a nalaze se u brojnim svakodnevnim predmetima, predstavljaju sve veću prijetnju zdravlju ljudi i okolišu, navodi se u novom izvještaju UN-a.

Endokrini disruptori, poznati kao EDC, prisutni su u mnogim plastičnim predmetima, proizvodima za ličnu njegu, lijekovima, igračkama, kućanskim proizvodima, elektronici i pesticidima.

Izvještaj, koji su objavili Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), procjenjuje da zdravstveni troškovi izloženosti ovim hemikalijama premašuju 1,1 bilion dolara godišnje u svijetu. Autori izvještaja, naučnici, pozivaju na hitnu i koordiniranu međunarodnu akciju za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.

U dokumentu se navodi da su politike i propisi za promjenu proizvoda i sektora koji uzrokuju široku izloženost i dalje "fragmentirani i nedovoljni".

"Rješenja postoje. Dostupne su neke sigurnije alternative. Zadatak kreatora politika je osigurati da se ta rješenja i alternative primjenjuju kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, životinja i planete te uštedjeli bilioni dolara svake godine", napisale su dvije UN-ove agencije u predgovoru.

Izvještaj opisuje šta su naučnici saznali o izloženosti ovim hemikalijama i njihovim efektima od 2012. godine, a ranije procjene objavljene su 2002. i 2012. godine.

Jacqueline Alvarez, šefica Odjela za hemikalije i zdravlje UNEP-a, kaže da se ova oblast u međuvremenu značajno razvila, i po broju dokumentovanih zdravstvenih efekata i po metodama testiranja, ali i po razumijevanju koliko društvo košta kada regulatori ne djeluju.

Od neurološkog razvoja do raka

Prema izvještaju, dokazi koji povezuju izloženost ovim hemikalijama s bolestima i poremećajima "jaki su i nastavljaju rasti".

Ljudi su izloženi kroz hranu i piće, preko kože, udisanjem i direktnim kontaktom s medicinskim uređajima tokom zahvata, a djeca i kada igračke s ovim hemikalijama stavljaju u usta.

Izloženost prije rođenja i u ranom djetinjstvu utječe na neurološki razvoj, kognitivne funkcije i ponašanje. Endokrini disruptori povezuju se i s rakom, kardiovaskularnim bolestima, gojaznošću, dijabetesom tipa 2 i metaboličkim bolestima jetre, a narušavaju i reproduktivne organe, plodnost i rad štitne žlijezde.

Laura Vandenberg, profesorica nauka o zdravlju okoliša na Univerzitetu Massachusetts Amherst i jedna od glavnih autorica izvještaja, kaže da je 2012. godine već bilo mnogo dokaza o štetnosti ovih hemikalija, ali da danas postoje "nepobitni dokazi" koji ih povezuju sa štetom po zdravlje ljudi i okoliš.

Pregovori o plastici i stav industrije

Neke zemlje traže da se hemikalije koje se koriste u proizvodnji plastike regulišu globalnim sporazumom o okončanju zagađenja plastikom. Bjorn Beeler, međunarodni koordinator Međunarodne mreže za eliminaciju zagađivača (IPEN), kaže da izvještaj jača poziciju tih zemalja.

On upozorava da će šteta samo rasti jer se očekuje nagli rast proizvodnje plastike i hemikalija, što je nazvao "toksičnim plimnim talasom" za koji niko nije spreman.

IPEN traži sporazum koji bi uveo globalnu kontrolu opasnih hemikalija u plastici i zaustavio brzi rast proizvodnje plastike. Pregovori bi trebali biti nastavljeni početkom naredne godine.

Američko vijeće za hemiju (ACC), koje predstavlja američku hemijsku industriju, navodi da aditivi plastici daju fleksibilnost, čvrstoću, UV stabilnost, izdržljivost i druge osobine potrebne da proizvodi funkcionišu kako treba.

Kimberly Wise White, potpredsjednica ACC-a za regulatorna i naučna pitanja, rekla je da industrija sigurnu upotrebu hemikalija smatra najvažnijom.

Industrija plastike protivi se novim ograničenjima kroz sporazum i tvrdi da je hemikalije u plastici najbolje regulisati postojećim međunarodnim konvencijama i nacionalnim zakonima.

White kao najefikasniji način navodi okvire poput američkog Zakona o kontroli toksičnih supstanci i uredbe Evropske unije REACH, koji rizik procjenjuju na osnovu upotrebe hemikalije.

Međunarodno vijeće hemijskih udruženja, koje okuplja proizvođače iz cijelog svijeta, izdvojilo je 1,65 miliona dolara (1,5 miliona eura) i pružilo stručnu pomoć zemljama za uvođenje sistema upravljanja hemikalijama, a napravilo je i javno dostupnu bazu podataka o aditivima u plastici.

"Znamo dovoljno da djelujemo"

U svijetu je za proizvodnju i upotrebu registrovano više od 350.000 hemikalija i hemijskih mješavina, ali velika većina nikada nije ispitana na svojstva endokrinih disruptora, navodi se u izvještaju.

"Programi testiranja, koje je izvještaj iz 2012. istakao kao glavnu potrebu, u međuvremenu su razvijani, ali većina tih testiranja nije dovela do propisa ni kontrole izloženosti. U mnogim, mnogim slučajevima znamo dovoljno da djelujemo. Zašto nismo djelovali", kaže Vandenberg.

Kada kupci saznaju za neku hemikaliju i prestanu kupovati proizvode s njom, kao što je bio slučaj s bisfenolom A (BPA) u plastičnim posudama za hranu i piće, proizvođači je uklone.

Međutim, prema riječima Vandenberg, zamjena je često strukturno slična ili nedovoljno ispitana, pa problem samo iskrsne na drugom mjestu. Zato je, kaže, izloženost potrebno smanjiti propisima na nivou cijelog društva.

Izvještaj preporučuje regulatorima da zaštite najranjivije, posebno tokom trudnoće, dojenačke dobi i djetinjstva, da bolje prate izloženost, unaprijede identifikaciju i testiranje ovih hemikalija, uzmu u obzir troškove izloženosti i pooštre propise.

Procjena od 1,1 bilion dolara godišnje je konzervativna i obuhvata troškove liječenja i gubitak produktivnosti. Ne uključuje dodatne troškove zbog kontaminirane vode za piće, gubitka biodiverziteta, utjecaja na proizvodnju hrane, pa ni na ljudska prava.

Bethanie Carney Almroth, specijalna izvjestiteljica UN-a za toksine i ljudska prava i profesorica ekotoksikologije na Univerzitetu u Goteborgu, nada se da će izvještaj potaknuti djelovanje, iako je međunarodna saradnja izazovna.

"Ovaj izvještaj jasno pokazuje da su potrebni novi propisi i da se moraju usvojiti novi modeli testiranja. Moramo preokrenuti odgovore od reaktivnih ka proaktivnim. Moramo spriječiti nastanak štete, umjesto da je samo dokumentujemo i tretiramo naknadno", rekla je.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima