Glavobolja nije uvijek neurološke prirode: Naučnici ukazuju na povezanost s probavnim sistemom
Ova veza predmet je brojnih istraživanja jer naučnici nastoje utvrditi na koji način probavni sistem i mozak međusobno komuniciraju te može li narušena ravnoteža crijevnih bakterija utjecati na pojavu ili intenzitet glavobolja.
Jedno od objašnjenja krije se u takozvanoj osi crijeva i mozga. Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji između probavnog i nervnog sistema, u kojoj učestvuju nervni putevi, hormoni, imuni sistem i različite signalne molekule. Zbog toga promjene u crijevima mogu utjecati na procese u mozgu, ali i obrnuto.
Sistematski pregled istraživanja objavljen u maju 2025. godine u časopisu "The Journal of Headache and Pain" analizirao je povezanost migrene i crijevnog mikrobioma. Autori su ustanovili da osobe koje pate od migrena u pojedinim istraživanjima imaju drugačiji sastav crijevnih bakterija u odnosu na osobe koje nemaju ovaj problem.
Naučnici smatraju da bi mikroorganizmi u crijevima mogli utjecati na upalne procese i nervne signale povezane s nastankom migrene. Ipak, još nije utvrđeno da li promjene u crijevnom mikrobiomu doprinose razvoju migrene ili se i same javljaju kao posljedica drugih promjena u organizmu.
Dodatnu pažnju privukla je velika studija objavljena u časopisu "Brain and Behavior", koja je analizirala podatke 489.753 učesnika iz britanske biobanke. Rezultati su pokazali da su osobe s migrenama imale više nego dvostruko veće izglede za sindrom iritabilnog crijeva u odnosu na osobe bez migrene. Istraživači su zabilježili i povezanost s peptičkim ulkusima.
Ovi rezultati ukazuju na to da se migrene i određene probavne tegobe često pojavljuju zajedno, ali ne dokazuju da jedna bolest direktno izaziva drugu.
Koji probavni problemi mogu biti povezani s glavoboljama?
Među stanjima koja se u istraživanjima najčešće povezuju s migrenama izdvajaju se sindrom iritabilnog crijeva, celijakija i različiti poremećaji probavnog sistema.
Osobe koje pate od migrena mogu istovremeno imati mučninu, bolove u stomaku, nadutost, zatvor ili proljev. Važno je, međutim, razlikovati probavne simptome koji prate samu migrenu od zasebnih bolesti probavnog sistema.
Mučnina je, naprimjer, jedan od čestih simptoma migrene i ne mora značiti da je uzrok glavobolje u želucu.
Može li se liječenjem probavnih tegoba smanjiti učestalost migrena?
Naučnici još istražuju može li poboljšanje zdravlja crijeva utjecati na učestalost i intenzitet migrena. Proučavaju se crijevni mikrobiom, upalni procesi i različiti metaboliti koje proizvode crijevne bakterije.
Iako su dosadašnji rezultati zanimljivi, još nema dovoljno dokaza da bi se liječenje probavnih problema moglo smatrati potvrđenom metodom prevencije ili liječenja migrene.
Zbog toga osobe koje imaju učestale glavobolje, posebno ako ih prate probavne tegobe, ne bi trebale same zaključivati da je uzrok u želucu ili crijevima. Potrebno je utvrditi šta izaziva simptome, a po potrebi obaviti i neurološki i gastroenterološki pregled.
Ono što dosadašnja istraživanja jasno pokazuju jeste da mozak i probavni sistem nisu odvojeni dijelovi organizma, već su povezani složenom mrežom signala čiji utjecaj na zdravlje naučnici još pokušavaju u potpunosti razumjeti.