Aritmija se javlja kada otkucaji vašeg srca odstupaju od normalnog tempa. To može značiti otkucaj koji se događa brže od normalnog, sporiji od normalnog ili kao nepravilan otkucaj. No, za razliku od aritmije, palpitacije nisu nužno opasne, a mogu vam pomoći kod otkrivanja nekih drugih zdravstvenih stanja.
Jedno od temeljnih stanja koje može uzrokovati palpitacije je apneja za vrijeme spavanja, koja može biti potencijalno ozbiljan poremećaj. Javlja se kada disanje prestaje dok spavate. To se događa kada mozak ponekad ne uspije ispravno komunicirati s mišićima koji regulišu disanje.
Ipak, češće se apneja za vrijeme spavanja može povezati s obrascima opuštanja mišića u stražnjem dijelu grla, što može uzrokovati sužavanje dišnih puteva. Takvo sužavanje može dovesti do pada u unosu zraka i do pada razine kisika u krvi.
Pad razine kisika u krvi može otežati disanje, ponekad izazivajući refleks gušenja. To onda može potaknuti mozak da vas probudi iz sna, makar samo na trenutak. Kao rezultat javlja se loš san i povremeno lupanje srca nakon buđenja.
Apneja za vrijeme spavanja je vrlo česta, posebno među osobama s prekomjernom težinom, a osjećaj lupanja srca nakon buđenja potencijalno ukazuje na apneju za vrijeme spavanja.
No, ubrzano lupanje srca pri buđenju može biti i posljedica i drugih uzroka. S jedne strane, palpitacije mogu proizaći iz jednostavne promjene položaja tokom spavanja. Alternativno, mogu proizaći iz promjene spavanja u takozvanom autonomnom tonusu pojedinca, 24-satnom nastojanju živčanog sistema da održava tjelesne funkcije automatskim radom, čak i dok spavate.
Međutim, najčešći uzrok bržih otkucaja srca tokom buđenja je ipak apneja koja se javlja za vrijeme spavanja. Budući da je to ozbiljno zdravstveno stanje, trebali biste posjetiti kardiologa kako bi utvrdili tačan uzrok i dobili odgovarajuću terapiju.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
