Homeopatija
6

BiH nema pravni lijek koji reguliše promociju suplimenata i preparata "koji popravljaju sve"

FENA
Veliki udio u blokovima za oglašavanje u medijima otpada na reklamiranje lijekova i medicinskih proizvoda, odnosno preparata koji se mogu kupiti bez recepta, a tu spadaju tzv. sumplimenti ili prehrambeni preparati koji poboljšavaju ili preveniraju opće stanje organizma, preveniraju različite bolesti. Međutim postavlja se pitanje da li su takvi preparati sigurni i učinkovi za upotrebu.

Predsjednik Komore magistara farmacije Kantona Sarajevo Mirsad Šabaredžović u razgovoru za Fenu naglašava da građani ne trebaju da slušaju savjete koji se nude putem takvih reklama, te da se za bilo koji savjet pacijenti isključivo obratite kompetentim osobama ljekarima i farmaceutima koji će im preporučiti ono što je najbolje za njih.

"Svjedoci smo da su lažne reklame konstanta, ali mi u suštini nemamo organe koji će reagirati ako se radi o lažnim reklamama", upozorava Šabaredžović.

Dodaje da postoje veliki broj preperata odnosno sumplimenata koji se u reklamama nude građanima.

"Tu se radi o jednom čitavom arsenalu herbalnih, homeopatskih preparata i njihovo reklamiranje se vrši godinama, to je tzv. diktatura promocije, koja u suštini nije ništa drugo do jedna izuzetno sofisticirana propaganda, u koju su uključeni ne samo pojedinici, nego i puno kompanija, medija i gdje se u suštini uglavnom iznose neistinite tvrdnje", kazao je Šabaredžović.

Naglašava da je "najgore to što se uglavnom reklamiraju preparati koji liječe karcinom, sredstva za mršavljenje, te različiti lijekovi koji liječe različite bolesti".

"Ako na nekom preparatu stoji da liječi više bolesti onda se sigurno radi o lažnoj reklami", smatra Šabaredžović.

Po njegovim riječima, ukoliko se putem reklame tvrdi kako se radi o proizvodima na kojima su vršena određena klinička isptivanja koja dokazuju "to to i to", onda je u suštini sigurno lažna reklama.

"To nema nikakve veze s bilo kakvom relevantnom kliničkom studijom koja to upravo dokazuje. Uglavnom se radi da je preparat mikro-biološki ispravan i to se pod tim podvede da su vršena neka ispitivanja što nema nikakve veze sa kliničkim ispitivanjem", kaže Šabaredžović.

Dodaje kada su u pitanju lijekovi koji se propisuju na recept, oni se ne reklamiraju jer je zakonom zabranjena njihova reklama.

"Mi imamo zakon o oglašavanju koji u principu skoro da niko i ne kontroliše. Faktički se Udruženje potrošača može boriti protiv toga jer se konzumentima daje lažna slika. Ali da bi vi to dokazali i da je to bilo krivično djelo, to je toliko dug put da se nikome ne isplati upuštati u takve avanture. Tako da su nažalost ljudi izloženi brutalnoj propagandi", kazao je Šabaredžović.

Govoreći o ovakvim reklama u zemljama Evropske unije, Šabaredžović kaže da su one jako fino urađene i u većini Evropskih zemalja postoji tačan kodeks kako i na koji način se nešto može reklamirati i sve ono što navedete u reklami za to morate imati, kada se radi o lijekovima ili herbalnim proizvodima, medicinsku dokumentaciju koja to i potvrđuje.

"Ne možete navesti nešto ako niste to i potvrdili različitim studijama. Kod nas ne treba ništa, nego je dovoljno da napišete reklamu, da to isproducirate preko određenog medija i ta stvar je završena", kazao je Šabaredžović.

Naglašava da "u BiH 90 posto reklama kada se radi o herbalnim, homeopatskim proizvodima su reklame koje nisu tačne, odnosno podaci koje se tamo iznose nemaju veze sa stvarnim stanjem".

"Tako da nažalost naši građani su prepušteni sami sebi da se snalaze da li da vjeruju ili da nevjeruju. Uglavnom se tu radi o relativno skupim preparatima i ljudi nažalost te preparate sve više i više kupuju", napominje on.

Šabaredžović naglašava da je pogrešno uzimati bilo koji preparat na svoju ruku. Postoje odgovarajući stručnjaci, ako se radi o tim preparatima, farmaceuti u apoteci koji imaju izuzetno dobro naobrazbu i permanentu edukaciju, koji će vam dati najbolji savjet da li i ne nešto uzimati - upozorava Šabaredžović.

Naglasio je kako građani nikada ne bi trebali da kupuju lijekove putem interneta, jer se, kako je kazao, radi o neprovjerenim, neispitanim, falsificiranim preparataima, koji ne samo da građanima neće pomoći nego mogu vrlo štetno da djeluju na njihovo zdravlje.

"Pogrešno je kupovati preparati i po preporukama komšija, prijatelja. Preparati se kupuju isključivo na bazi preporuka ljekara i farmaceuta. Ako se toga pridržavamo onda smo sigurni da ćemo dobiti preparat koji je efikasan, djelotovoran i koji će pomoći da riješimo nas problem ili da bolest preveniramo ili ublažimo ili da dođe do izliječenja", istakao je Šabaredžović.

Dodao je da se preparati - sumplimenti, dijeteteski proizvodi, vitaminskih kompeksi, sredstva za imunitet ne registriraju u Agenciji za lijekove i medicinska sredstava, odnosno ne prolaze obaveznu kontrolu u labaratoriji za ispitivanje, farmakološko-toksikološka ispitivanja i slično.

"Njih registriraju komisije, pri entitetskim ministarstvima zdravlja, bez farmakološko-toksikološka ispitivanja, bez labaratorije za ispitivanje kvaliteta lijekova", pojasnio je Šabaredžović.