{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH je jedno od žarišnih područja u Evropi kad su u pitanju zaraženi krpelji koji prenose lajmsku bolest

29.5.2016. u 18:10
253
95
BiH je jedno od žarišnih područja u Evropi kad su u pitanju zaraženi krpelji koji prenose lajmsku bolest
253
BiH je jedno od žarišnih područja u Evropi kad su u pitanju zaraženi krpelji koji prenose lajmsku bolest
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore kako su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Evropi kad su u pitanju krpelji zaraženi Borrelijom burgdorferi, bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest.
Lajmska bolest (borelioza) je infektivna bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi koju prenose zaraženi krpelji prisutni i na našim područjima. Infekcija može dovesti do hroničnog, multisistemskog oboljenja koje može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno utjecati na kvalitet života oboljelog.

Detaljnije o hroničnoj lajmskoj bolesti i njenim komplikacijama čitajte ovdje.

I iako se lajmska bolest nekad smatrala prilično rijetkom, najnoviji podaci Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti navode kako je ona čak deset puta češća nego se to ranije pretpostavljalo, te da pogađa u prosjeku 300.000 Amerikanaca godišnje.

Osim u Americi, lajmska bolest se registruje širom sjeverne i srednje Evrope, a zahvata i zemlje jugoistočnog dijela kontinenta. Slučajevi lajmske bolesti bilježe se i na našim područjima, a podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine navode kako su upravo Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Evropi kad su u pitanju krpelji zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi. Noviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako se slučajevi lajmske bolesti u povećanom broju bilježe i u ostalim zemljama Evrope: Bjelorusija, Hrvatska, Slovenija, Belgija, Norveška, Bugarska, Finska, Mađarska, Poljska, Češka, Estonija, Litvanija...

Zaraženih krpelja ima na čitavoj teritoriji BiH, poručuju stručnjaci sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Slučajeva lajmske bolesti ima više nego što mislimo



"Čak 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja prenosi bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj, kojeg ima na čitavom području BiH", pojašnjava za Klix.ba prof. dr. Jasmin Omeragić, profesor parazitologije, šef Zavoda za epizootiologiju i Laboratorije za parazitologiju na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.

Profesor Omeragić je doktorirao na temi krpelja i radio sezonsku dinamiku na 26 lokaliteta u BiH. On navodi kako u BiH postoji realna opasnost od infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, kao što su borelioza i krpeljski meningoencefalitis. Dodaje kako simptomi lajmske bolesti vrlo često prođu nezabilježeni, te kako generalno imamo jako malo podataka o ovakvim slučajevima.

"U prinicipu, ovakvih slučajeva ima više nego što mislimo", ističe prof. dr. Omeragić i pojašnjava kako krpelji ne prenose samo boreliju, već i virus koji uzokuje krpeljski meningoencefalitis. Pored toga, zaraženi krpelji prenose i druge mikroorganizme poput bakterije bartonelle ili mikroskopskog parazita babezije, a može doći i do sekundarnih infekcija "običnim" bakterijama kao što su streptokok, stafilokok i sl, koje mogu dovesti do infekcije i zagnojenja ugriženog područja.



"Hrvatska, BiH i Crna Gora su, kad su u pitanju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, žarišna područja. U zadnjih desetak godina došlo je do velikih primjena, neke vrste krpelja koje nikad nismo imali sad imamo, a krpelji se šire od juga ka sjeveru", navodi ovaj profesor.

U širenju zaraženih krpelja veliku ulogu igraju klimatske promjene, te migracije velikog broja različitih vrsta ptica, koje su jedni od domaćina zaraženih krpelja. U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine se navodi kako će klimatske promjene i posljedice globalnog zatopljenja i u Evropi dovesti do sve većeg širenja zaraženih krpelja, kao i broja oboljelih od lajmske bolesti.

Prof. dr. Teufik Goletić sa Veterinarskog fakulteta navodi kako zaraženi krpelji i lajmska bolest u BiH predstavljaju realan problem.

"Kao i za većinu drugih stvari, uprkos raspoloživim ljudskim, dijagnostičkim i naučno-istraživačkim kapacitetima, vrlo često se nađemo 'nepripremljeni'. Nažalost, naša država niti resorna ministarstva još uvijek nisu dovoljno prepoznala značaj praćenja i istraživanja aktuelnih i emergentnih oboljenja sa kojima se suočava moderni svijet", kaže prof. dr. Goletić za Klix.ba.

"Bezazleni osip": Ljekari ne prijavljuju slučajeve lajmske bolesti



Budući da malo zemalja praktikuje rutinsko prijavljivanje lajmske bolesti, većina podataka o kretanju ove bolesti dobija se iz seroloških istraživanja. Prvi slučajevi Zavodu za javno zdravstvo FBiH su prijavljeni 2002. godine. Od tada do danas u BiH su prijavljena 34 slučaja lajmske bolesti.

Međutim, to nije pouzdan podatak o broju oboljelih.

Mirsada Mulaomerović epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH u razgovoru za Klix.ba otkriva kako ljekari vrlo često ne prijavljuju slučajeve lajmske bolesti, iako su za to obavezni zakonom, te kako je to jedan od razloga zašto ne možemo imati pouzdan podatak od tačnom broju zaraženih ovom bolešću u BiH. U većini slučajeva se ni sami pacijenti nakon pojave prvog od simptoma ugriza, karakterističnog crvenila ne javljaju ljekaru smatrajući ga "bezazlenim osipom", a dosta često ih ljekar opće prakse zna uputiti dermatologu pogrešno vjerujući kako se radi o kožnom, a ne infektivnom oboljenju. Pored toga, u dosta slučajeva crvenilo zna i izostati ili proći neprimijećeno.

Bolest je sezonskog karaktera jer je povezana sa aktivnošću krpelja, a pojavljuje se od ranog proljeća do kasne jeseni, dok se najveći broj oboljelih javlja u junu i julu.

Lajmsku bolest zbog nespecifičnosti simptoma često nazivaju "velikim imitatorom" i to je jedan od razlog zbog kojeg u dosta slučajeva može ostati nedijagnosticirana ili pogrešno dijagnosticirana. U hroničnom obliku ona može negativno da utječe na kvalitet života oboljele osobe.



Zadatak epidemiologa je da prati, nadzire, radi na mjerama prevencije, te obavještava kliničara, dok se kliničari bave dijagnostikom i liječenjem bolesti. Epidemiologinja Mirsada Mulaomerović ističe kako se problemu u slučaju zoonoza mora pristupiti sistematski i multisektorski, te kako na njemu trebaju raditi i epidemiolozi i kliničari, ali i veterinari i biolozi koji se bave istraživanjima.

Ona ne misli kako je stanje, kad je u pitanju lajmska bolest u BiH alarmantno, no kako je svakako potrebno biti svjestan toga kako su zaraženi krpelji prisutni i na području Bosne i Hercegovine, te kako je ubod krpelja definitivno nešto na što ljekari i pacijenti moraju obratiti pažnju.

"Slovenija ima dosta problema s lajmskom bolešću i već se godinama bori s njom, a zaraženih krpelja ima čak i u parkovima. Međutim, budući da se već godinama bave time, brzo reagiraju i imaju mjere zaštite. Ranije u BiH nije bilo toliko zaraženih krpelja, pa su te probleme uglavnom imali ljudi koji su boravili sa životinjama ili u prirodi, ali danas to nije tako. Bolest se globalizuje. Danas su zaraženi krpelji prisutni svugdje. Oni prelaze granice kao što ih prelaze i zaražene lisice, za životinje nema granica", kaže epidemiologinja Mulaomerović.

Rizične skupine su ljubitelji prirode i vlasnici kućnih ljubimaca



Krpelji se zaraze ovom bakterijom dok se hrane krvlju domaćina (mišoliki glodari, vjeverice, jeleni i drugi mali kralježnjaci, kao i brojne vrste ptica), te nakon toga infekciju prenose na čovjeka. Bolest se uglavnom javlja među osobama koje često borave u prirodi, ali i kod osoba koje imaju kućne ljubimce poput pasa ili mačaka.

Specijalistica infektologije i kliničke hepatologije, prof. dr. sci. med Sajma Krkić-Dautović u razgovoru za Klix.ba pojašnjava kako krpelji koji prenose borelije žive na životinjama i u slobodnoj prirodi, obično na grmlju, gdje čekaju svoju žrtvu i prilijepe se na nju. U našim uvjetima, krpelji su najčešće na psu i najčešće sa psa prelaze na čovjeka, pa često od lajma boluju upravo osobe koje drže pse u kući. Pored pasa, to mogu biti i sve druge toplokrvne životinje.



Krpelji znaju da budu izuzetno sitni, veličine makovog zrna, što ih vrlo često čini teškim za uočiti. To je jedan od razloga zbog kojih se dosta ljudi sa hroničnom lajmskom bolešću zapravo i ne sjeća ugriza krpelja.

Tokom prve faze lajmske bolesti zahvaćena je koža, te se javlja karakteristično crvenilo. Mogu se pojaviti i opći simptomi – povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima. Potrebno je znati kako crvenilo u dosta slučajeva može izostati ili ostati neprimjetno, tako da ono nije pouzdan signal infekcije.

U kasnijoj fazi bolesti mogu se javiti neurološke i kardiološke tegobe, a nakon više godina upalne i degenerativne promjene na mozgu i na zglobovima.

Zbog kompleksnosti liječenja bolesti koja dođe u hroničnu fazu, izuzetno je važno raditi na prevenciji i sprečavanju infekcije, što se postiže zaštitom od uboda krpelja.

Kako se zaštititi od ugriza krpelja


(Upute epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo FBiH)

Najbolja odbrana od bolesti je smanjenje izloženosti krpeljima. Otkrivene dijelove tijela je tokom boravka u prirodi potrebno zaštiti odjećom, tako da dugi rukavi i duge nogavice moraju biti čvrsto stisnute. Nogavice je najbolje ugurati u čarape ili čizme. Za vrijeme boravka u prirodi potrebno je nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelj lakše uočio i odmah uklonio. Ne nositi odjeću od vune, flanela i materijala koji imaju dlačice, jer se za nju krpelj lakše zakači. Ne odlagati odjeću na travu i grmlje i ne provlačiti se kroz nisko rastinje. Potrebno je koristiti odjeću i šatorsko platno impregnirano permitrinom (slijediti upute proizvođača) koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje). Neophodni su repelenti - tvari koje odbijaju krpelje – koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja – slijediti upute proizvođača).

Potrebno je napraviti pregled cijelog tijela svakih nekoliko sati boravka u prirodi kako bi se krpelj što prije uočio, kao i istuširati se čim je prije moguće nakon dolaska iz prirode (po mogućnosti u roku od dva sata) da se saperu i lakše pronađu krpelji koji su na tijelu. Ukoliko u kući držite psa ili mačku koja boravi vani, i oni bi trebali biti redovno pregledani i na njima korištena sredstva protiv krpelja.


Krpelja se mora odstraniti pravilno i stručno



Kako za Klix.ba pojašnjava dr. Sajma Krkić-Dautović, krpelj na ljudskom tijelu obično ostaje 48 do 72 sata. Najprije su mu potrebna 24 sata da nađe pogodno mjesto gdje će se prilijepiti, a to je obično mjesto gdje je koža meka i gdje je toplo, npr. u pazušnoj jami ili pregibu butne kosti i trbuha, ispod dojke kod žena, ali i u kosi, iza uha, na vratu, na leđima... Dr. Krkić-Dautović navodi kako je dosta njenih pacijenata imalo ujed krpelja na glavi.

"Krpelj se nikad ne prilijepi tamo gdje je pao, on obično hoda i traži to pogodno mjesto i onda mu je potrebno 48 do 72 sata da se napije krvi i da uzme taj svoj krvni obrok. Poslije se otkači i otkotrlja. Kad je napijen krvlju, izgleda kao crna perla", pojašnjava dr. Krkić-Dautović.

Krpelja je iz koža važno odstraniti što prije, budući da se vremenom povećava šansa od infekcije, ukoliko je u pitanju zaražen krpelj. Nakon ugriza krpelja, najbolje je javiti se u obližnju ambulantu, gdje će stručna osoba ukloniti krpelja na pravi način. Izuzetno je važno odstraniti ga na pravilan i stručan način, anatomskom pincetom, te na njega ni slučajno ne stavljati nikakvu tečnost. Krpelja je anatomskom pincetom potrebno dobro uhvatiti, čvrsto stisnuti i pokretom suprotnim od kazaljke na satu izvaditi u jednom potezu, bez trzaja. Ako krpelja vadimo iz više poteza, onda će on, ukoliko je zaražen, ispustiti boreliju u krvotok.



"Ako se krpelj ne vadi stručno, ako se maltretira ili vadi pincetama koje nisu adekvatne, on vrlo brzo otpusti borelije. Ima ljudi koji pokušavaju da ga izvuku rukama, što je najveća greška. Ili pak stavljaju na njega vaticu s uljem, acetonom... to ne pomaže i može prouzrokovati dodatni stres kod krpelja i dovesti do toga da on otpusti borelije. Ni slučajno ne stavljajte nikakvu tečnost na krpelja (alkohol, ulje i sl.), budući da to može izazvati stres i učiniti da bakterije 'povrati' u vas", pojašnjava dr. Krkić Dautović.

Još neke od preporuka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH: Ne odvajajte dijelove tijela krpelja i ne dirajte ga golim prstima. Nakon vađenja krpelja, natrljajte vatom područje ugriza antiseptikom (alkohol, jod, sapun i voda) kako biste spriječili bakterijsku infekciju. Odložite živog krpelja uranjanjem u alkohol i bacite u WC. Nikada nemojte razbijati krpelja prstima! Ukoliko se nakon uboda krpelja jave simptomi poput crvenila, javite se ljekaru, kako bi se uključila terapija.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Gdje se informišete o akcijskim cijenama proizvoda?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: