Istraživanje ukazuje da se poboljšanja javljaju tek nakon sredje dobi te da konzumiranje ne djeluje na 20 posto osoba.
Kod tih osoba kognitivne sposobnosti čak i nazaduju, budući da njihova DNK sadrži gen APOE e4, povezan sa Alzheimerovom bolesti.
Studija, objavljena u listu Alcohol And Alcoholism, navodi da postoji nekoliko mehanizama koji objašnjavaju vezu između alkohola i sposobnosti za zdravo razmišljanje.
One uključuju antiupalna svojstva alkohola i činjenicu da je umjerena konzumacija poznata kao zaštita od senilnosti, moždanog udara, srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2.
Studija Univerziteta u Kentuckyju i Marylandu sprovedena je na 619 američkih penzionera dobi od 69 do 92 godine, od kojih su svi bili učesnici dugoročnog zdravstvenog projekta praćenja, koji je počeo 1949. godine.
Njihove navike u konzumiranju alkohola i kognitivne sposobnosti praćene su od srednje dobi.
Pozitivan utjecaj alkohola bio je najsnažniji kod osoba koje su konzumirale između sedam i 14 pića sedmično.