Lewis je istakao nekoliko primjera:
-
Bogati ljudi češće kradu stvari iz radnji nego siromašni.
-
Ljudi koji zarađuju manje od 25.000 dolara godišnje daruju 4,2 posto svojih prihoda, dok ljudi koji zarađuju više od 150.000 dolara daruju samo 2,7 posto.
-
Skeniranjem mozga utvrđeno je da dobrostojeći ljudi imaju manje aktivnosti u dijelovima mozga povezanim sa empatijom.
Ove tvrdnje iznio je i psiholog Dacher Keltner sa Univerziteta California koji je proveo eksperimente u svojoj laboratoriji i došao do zapanjujućih otkrića.
"U jednoj studiji Keltner i njegov kolega Paul Piff instalirali su kamere na raskrsnici grada na kojoj imaju četiri znaka "stop". Vozači koji su vozili skuplje automobile češće su ignorisali ove znakove i prolazili, nego oni koji su vozili jefitnije. Istraživači su potom analizirali pješačke prelaze, odnosno odnos prema pješacima. Vozači koji su upravljali jeftinijim automobilima ispoštovali su svakog pješaka i zaustavili bi se kako bi on mogao preći preko zebre, za razliku od onih koji su upravljali skupljim automobilima koji su u 46,2 posto slučajeva ignorisali pješake", navodi Lewis u svom članku.
Keltner i Piff odlučili su napraviti eksperiment u laboratoriji. Svi ljudi koji su ulazili u prostoriju prolazili su pored velike tegle sa slatkišima. Bogatije osobe nisu mogle proći a da ne uzmu slatkiš iz tegle uprkos znaku koji je stajao iznad a na kojem je pisalo "slatkiši za djecu".
Ukoliko postavimo da biti "dobra osoba" znači "brinuti se za druge", bogatim osobama iz nekog razloga nedostaje ljudskih kvaliteta.
"Kako se penjete prema vrhu tako više kršite pravila na putu, lažete, varate, uzimate slatkiše za djecu, kradete iz radnji i nećete biti darežljivi u darivanju", kaže Lewis, prenosi Business Insider.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
