Sve što niste znali o plastici i nekoliko savjeta kako živjeti bez nje
U razgovoru sa prvom biodizajnericom u BiH Maja Halilović saznali smo kako su prijašnje generacije pronašle način da modifikuju naftu u plastične vrećice, kako je od njenog nastanka plastika preuzela planetu Zemlju i sada je pronašla način da uđe i u naša tijela.
Halilović nam na početku razgovora objašnjava kada smo i kako počeli koristiti plastiku. Ona se izrađuje od polimera, to su dugi i ponavljajući lanci molekularne grupe. Sirova nafta se raskida na svoje komponente i ponovo se preraspoređuje i tako se stvaraju sintetički polimeri. Ovi polimeri su lagani, izdržljivi, dugotrajni, i mogu se modelirati u skoro svaki oblik.
Koje vrste plastike postoje, koliko se ona proizvodi i koliko se reciklira
"Do danas je proizvedeno 8,3 milijarde tona plastike. Veoma ju je teško reciklirati zbog njenih svojstava i kvaliteta njenih hemijskih spojeva. Kada se reciklira, gubi svoja svojstva, nije više elastična i lako se lomi. Od plastike koja se može reciklirati izrađuju se tekstilna vlakna i izrađuju odjevni predmeti", nastavlja objašnjavati.
Postoje četiri vrste plastike: bakelit, PVC, akrilik i najlon. Oko 6,3 milijarde tona plastike postoji u formi otpada, devet posto je reciklirano, 12 posto spaljeno, a 79 posto i dalje postoji u tlu, zraku i vodama. Čak deset miliona tona plastičnog otpada završi u okeanima na godišnjem nivou.
"Industrije na godišnjem nivou proizvedu 300 miliona tona plastike. Najveći proizvođač i najveći zagađivač plastikom je Coca-Cola koja našoj državi plaća porez na plastične boce", priča Halilović.
Koliko se zapravo plastika reciklira? SAD reciklira pet posto, Evropa ima najrazvijeniji reciklažni sistem koji reciklira i do 30 posto, dok Bosna i Hercegovina nema reciklažni program. Reciklaža je usmjerena ka kartonu i papiru i to samo do tri posto.
Alarmantni podaci
Plastika se zapravo ne razgrađuje, objašnjava nam Halilović. Ona se usitnjava u mikrokomadiće manje od pet milimetara, možemo ih pronaći u kozmetici i pastama za zube, u sokovima i vodi koja se prodaje u plastičnim bocama. Većina mikroplastike je rezultat izloženosti UV radijaciji i zato 51 triliona trenutno pluta u okeanima.
Termin "Plastic soup" podrazumijeva ogromne plastične otoke koji plutaju okeanima. Najveći plastični otok je veličine 16 miliona metara kvadratnih. Naučnici su ovo plastično zagađenje okeana otkrili još šezdesetih godina prošlog vijeka, kaže biodizajnerica.
Blizu 90 posto vrsta ptica ima plastični otpad i mikroplastiku u svom stomaku te im ona neprestano para želuce. Plastika je pronađena i na Mount Everestu i dnu Mariana Trencha. Neki organizmi pak napreduju u okruženju s plastičnim otpadom i formiraju posve novi tip ekosistema koji se zovu "plasticsphere".
Važno je naglasiti da je i sam proces izrade plastike toksičan, kaže nam Halilović. Komponente koje se dodaju plastici tokom proizvodnje su: phthalates, bisphenol A, polybrominated diphenyl ether, a BPA daje plastici transparentnost i utječe na naš hormonalni sistem, dok DEHP plastici daje fleksibilnost, ali uzrokuje rak.
Kako plastika dolazi do naših tanjira? Zbog Zemljinog sistema lanca prehrane, plastiku jedu sitne životinje, nakon čega njih jedu veće životinje koje u svom sistemu već imaju plastiku i tako ona dolazi i do naših tanjira. Smatra se da svaka odrasla osoba ima u svom organizmu phthalates - aditiv plastike te 93 posto BPA u urinu.
"Međutim, još uvijek nije započeto ozbiljnije izučavanje utjecaja plastike na planetu Zemlju, tako da su podaci nepotpuni", dodaje.
Kako smanjiti korištenje plastike u našoj svakodnevnici
Iako se plastika nalazi svuda, sasvim ju je moguće izbjeći. Halilović savjetuje da sebi pomognete tako što ćete razmišljati o plastici kao veoma toksičnoj i o tome kako ona negativno utječe na fizičko i mentalno zdravlje čovjeka. Izbacivanjem plastike živjet ćete zdravije, ali i jeftinije.
"Naš narod je poznat po kreativnim i veoma ekološkim inovacijama u skoro svakom domaćinstvu. Samo trebamo porazgovarati sa starijim ljudima i potražiti savjet od njih kako su se hranili, čuvali namirnice i uzgajali hranu", savjetuje Halilović.
Dodaje kako je cijela država zaboravila na poljoprivrednike, koje je potrebno podržati. Ne samo da ćemo imati zdraviji okoliš, već će i ekonomija ozdraviti, ističe biodizajnerica.
"Izbjegavajte kupovinu hrane zapakovane u plastiku, kupujte je na pijacama i nosite svoje vrećice i posude. Ne uzimajte račun s registara, oni su glavni izvor BPA kontaminacije putem vaše kože. Napravite vlastita sredstva za čišćenje od netokstičnih sastojaka i pohranite ih u staklenke i boce. Tri sastojka koja vam mogu pomoći u čiščenju doma su: sirće, soda bikarbona i limun", kaže nam Halilović.
Savjetuje i da pravite vlastiti šampon, tekuće sapune i kozmetiku. Pohranite ih u staklene, keramičke ili inoks posude. Na internetu je, kaže, moguće naći mnoštvo recepata za pravljenje, ali i skladištenje proizvoda.
"Potražite domaće proizvođače koji proizvode netoksične proizvode. Ukoliko ih ne možete naći, na internetu su dostupne kompanije koje šalju svoje proizvode diljem svijeta, a izrađuju svoje posude od netoksičnih materijala i svoje proizvode od čistih, zdravih sirovina. Potražite ih koristeći riječi 'plastic-free', 'clean', 'non-toxic', 'low-waste', 'zero-waste'", pojašnjava nam.
Plastičnu četkicu za zube možete zamijeniti onom koja nije toksična. Jedan od kvalitetnih primjera je i četkica koja se izrađuje od bambusa, a koja se može veoma povoljno naručiti na internetu. Za svoju djecu birajte izgračke od drveta, platna, čelika i papira. Ovo je posebno važno jer djeca vole stavljati predmete u usta. Osim toga, koristite platnene pelene kako biste spriječili da vaša beba dolazi u dodir s plastikom.
"Vodu nosite u staklenoj boci ili termosicama, ne u plastičnim flašama. Nosite odjeću od prirodnih materijala. Znate li da su žvakaće gume napravljene od plastike? Kada žvaćete zvakaću gumu, zapravo žvaćete plastiku. Ne koristite tekuće sapune koji dolaze u plastičnim pakovanjima, bolja solucija su sapuni u čvrstom stanju", otkriva nam.
Reciklirajte mobilne aparate tako što ćete podržati ZEOS eko-sistem koji je nedavno uspostavljen u BiH, a koji se bavi reciklažom električnog i elektronskog otpada. Koristite ženska higijenska sredstva bez plastike. U BiH nema takvih kompanija, ali ih možete naći na internetu ukoliko potražite "reusable feminine products", a uz to koristite britvicu sa zamjenjivim noževima umjesto britvica za jednokratnu upotrebu.
"Naša šminka je veoma toksična, potražite brendove koji ne samo da su zdravi za vašu kožu, već su i upakovani u lake reciklažne materijale. Ukoliko ne možete naći takve domaće brendove, na internetu možete naručiti brendove poput Elate, RMS, Ilia, Lilah B., Kjaer Weis...", nastavlja objašnjavati.
Naposljetku, priču zaključuje savjetima da podržite i zakone koji će uspostaviti reciklažni program u BiH, kao i da prepoznate najveće kompanije koje zagađuju okoliš plastikom i ne kupujete njihove proizvode.
