lifestyle
77

Što li mi se Radobolja muti: Nekadašnja oaza vegetacije u Mostaru pretvorena u pusti beton

R. D.
Rijeka Radobolja za Mostarce je najznačajnija pritoka Neretve, jer protječe kroz sam grad i ulijeva se u Neretvu neposredno ispod Starog mosta. Građani Mostara, posebno ekolozi i ribari, već godinama su veoma zabrinuti zbog stanja u kojem se nalazi ova rijeka. Nakon posljednjeg velikog pomora ribe stanje je postalo alarmantno.

U vrijeme nastanka ovog teksta nivo Radobolje bio je, zbog nedostatka padavina ove zime, ekstremno nizak. Radobolja izvire na zapadnim krajevima Mostara u naselju Ilići i cijelim svojim tokom od pet kilometara prolazi kroz gradska naselja i mahale. Nekad su to bile samo bašče i zelenilo, danas su to najčešće najgušće naseljeni dijelovi grada.

"Dolina Radobolje je "baščenska četvrt" Mostara. Ovdje se sunčana žega, bujna vlaga i dobrota zemljišta takmiče u stvaranju divne vegetacije, mirisnih maslina, jakih bokora šipaka i tamnog smokvinog žbunja u kojem slavuj tako neumorno pjeva, kako po Sofoklovom divnom opisu nije pjevao ni na Kolonu kod Atine, koji sad stoji tako, bijedan i pust. Vinogradi se nižu uz obronke, ali samo za kratko, jer gore više sve je najednom pokriveno odvaljenim kamenjem ili grebenima i tu neutješno stoji brdovita okolina", napisao je Moritz Hoernes, čuveni austrijski historičar i književnik, u svom djelu "Dinarische Wanderungen", objavljenom u Beču 1878. godine.

Nekad oaza vegetacije, danas betona

O stanju u kojem se nalazi rijeka Radobolja razgovarali smo s ekologom i aktivistom Oliverom Arapovićem, predsjednikom Udruženja "Majski cvijet".

Arapović kaže da je do 2007. godine Radobolja bila u takvom stanju, da je bila bogato nastanjena riječnim rakom, inače indikatorom čiste i nezagađene vode.

"Na betonu ništa osim čovjeka ne može živjeti", slikovito opisuje Oliver Arapović, navodeći da je betoniranje rijeke posebno intenzivno posljednjih godina i da se to osjeti na čistoći i kvaliteti vode.

"Radobolja je gradska rijeka i tu sva gradnja lakše prolazi, jer se u građanstvu i masi izgubi stav lokalne zajednice. U prigradskim i ruralnim područijima značajno je jači i jasniji stav prema uništavanju rijeka", pojašnjava naš sagovornik, aludirajući posebno na odnos mještana naselja Buna ne neke planirane zahvate na tom području.

Rijeka je na nekim dijelovima potpuno privatizirana, davno su nestala ona vremena kad je ribarima ostavljana staza ili kad su svi pazili na to da se šest metara od vodotoka ništa ne može graditi. Ekolozi posebno naglašavaju posljednji pomor ribe kada je više od 1.500 komada ribe konzumne veličine uginulo.

"Trebat će, prema procijenama stručnjaka, 15 godina da se Radobolja vrati u stanje prije tog posljednjeg pomora, a o onim predratnim vremenima da i ne govorimo. Nažalost, stanje može biti samo gore, bez ozbiljnije akcije države i njenih inspekcijskih organa", zaključuje Arapović, stavljajući akcent na važnost uklapanja i dijelova grada koji okružuju rijeku Radobolju u izgradnju gradskog kolektora, kako bi se bar sistemski prestalo gledati na rijeku kao na kanalizacijsku cijev.

Pomori riba su direktno povezani s ispuštanjem vode iz brojnih privatnih bazena koji okružuju Radobolju. Arapović naglašava da je problem s bazenima ovdje još složeniji, jer vlasnici uzimaju već hlorisanu vodu iz vodovodne mreže, onda je dodatno hlorišu i tako prehlorisanu ispuštaju u rijeku.

Struka zabrinuta

S ekološkog aspekta, rijeka Radobolja nije u dobrom stanju, saglasni su eksperti s Univerziteta "Džemal Bijedić".

"Analize uzoraka vode koje smo vršili u sklopu naučno-istraživačkih radova pokazale su visoke vrijednosti azotnih jedinjenja (amonijak, nitriti i nitrati) i veliko bakteriološko opterećenje organizmima fekalnog porijekla. Ove visoke koncentracije su indikatori da se u rijeku Radobolju ispuštaju otpadne komunalne vode i da je voda bogata raspadnutom organskom materijom porijeklom iz otpadnih voda", govori nam doktorica ekologije Lejla Riđanović, profesorica na Nastavničkom fakultetu.

Dok se voda u blizini Vrela Radobolje može svrstati u I klasu kvaliteta, još u gornjem toku rijeke primjetna je nagla degradacija kvaliteta koji se na potezu do ušća progresivno smanjuje. Problemu također doprinose i oborinske vode koje se nepročišćene ulijevaju u rijeku.

"Korito Radobolje je zatrpano krutim otpadom koji se nemilosrdno nagomilava uprkos akcijama čišćenja koje se sprovode. Da rijeka već duži period nije u dobrom stanju svjedoči i činjenica da su brojne vrste koje su obitavale u njoj sada iskorijenjene. Neke od njih su bijeloperajni rak (Austropotamobius pallipes), vrsta koja je bioindikator kvaliteta i čistoće vode, vodozemci žuti mukač (Bombina variegata) i smeđa žaba (Pelophylax ridibundus) te vodeni insekt iz porodice Plecoptera Perla marginata – vrsta koja je značajan bioindikator kvaliteta vode. Postoje indicije da izumiranje prijeti još nekim endemskim vrstama insekata koje se nalaze na Crvenoj listi FBiH", upozorava gospođa Riđanović.

Potrebne sistemske mjere

Dok se ne izvrši sanacija staništa, pokušaji poribljavanja neće imati vidljivog efekta zbog narušavanja ekoloških niša i poremećaja u lancima ishrane. U priobalnom području prisutan je veći broj vrsta invazivnih biljaka koje se ne uništavaju na adekvatan način, kao što su čičoka (Helianthus cicoka) te ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), jedan od najjačih poznatih alergena.

Naravno, situacija se uvijek može promijeniti, ako ima razumijevanja i sluha na pravim mijestima, s tim u vezi doktorica Riđanović kaže:

"Dugoročno poboljšanje stanja rijeke Radobolje se jedino može postići razvojem ekološke svijesti stanovništva kroz edukacijske radionice, osobito za mlađu populaciju, uz neophodnu popularizaciju značaja vodenih resursa te endemskih i autohtonih vodenih organizama. Zagađenje se može i mora zaustaviti kroz adekvatniji institucionalni pristup sanaciji i konzervaciji i snažnim koordiniranim akcijama zaštite".