Od učesnika istraživanja tražili su da se prisjete nekih loših stvari koje su uradili, od onih sitnih, poput oduzimanja prava prvenstva na cesti, do velikih poput krađe. Onda su ih pitali jesu li se za to izvinili ili ne i kako su se pritom osjećali. Posljednji korak bio je pisanje e-maila s izvinjenjem ili odbijanjem izvinjenja.
Ako ste roditelj, svome djetetu ste vjerovatno govorili da se treba izviniti kako bi se osjećalo bolje. Međutim, ono što su naučnici otkrili je da je efekat izvinjavanja zapravo suprotan. E-mailovi u kojima su učesnici istraživanja odbili da se izvine učinio je da se osjećaju mnogo bolje nego oni učesnici koji su priznali nedjelo i preuzeli krivicu.
"Kad odbijete da se izvinite, time zapravo osjećate da ste dobili više ovlasti. Ta moć i kontrola povećavaju osjećaj vlastite vrijednosti", istakao je Tyler G. Okimoto sa Univerziteta Queensland u Brisbaneu u Australiji.
Ironično je, tvrdi Okimoto, da su ljudi koji su odbijali da se izvine završili sa pojačanim osjećajem integriteta. Tako da, kada sljedeći put budete govorili svojoj djeci da kažu kako im je žao i da će se zbog toga bolje osjećati, možda im i nećete govoriti istinu.
