Skrivena opasnost COVID-a: Moždana magla

Pod pojmom moždana magla misli se na skup zdravstvenih simptoma vezanih za otežano funkcionisanje uma, a koji potencijalno ukazuju na nezdrav stil života, hronični stres ili ozbiljnije medicinsko stanje.

Ovo stanje je okarakterisano sniženim nivoom kognitivnih funkcija.

Ovo su neki od najčešćih simptoma moždane magle:
- Glavobolja
- Problemi s održavanjem pažnje
- Osjećaj psihičkog zamaranja i umora
- Problemi s pamćenjem
- Slaba koncentracija
- Poteškoće u obrađivanju informacija
- Nedostatak motivacije i energije
- Psihička odsutnost
- Zbunjenost u vremenu i prostoru

Ukoliko vam se ovi simptomi javljaju povremeno, nemate razloga za brigu. Sasvim je normalno nekada proći kroz stresan period. Problem nastaje kada moždana magla postane hronična.

Za više informacija o sličnim temama posjetite: http://www.vitabiome.ba/.

Koliko ljudi doživi promjene na mozgu poslije preboljele infekcije COVID-19?

Rezultati nedavno sprovedene studije ukazuju na to da se kod trećine ljudi koji su preboljeli COVID-19 kao posljedice javljaju neurološki ili psihijatrijski poremećaji i do 6 mjeseci nakon preboljene bolesti.

Dodatna analiza ukazuje na to da 1 od 100 hospitaliziranih osoba sa COVID-19, razvije teže probleme s mozgom.

Kako se ovi simptomi ispoljavaju?

1. Indirektno, kroz dugoročne posljedice oštećenih organa. Naprimjer, ako ste imali oštećenje pluća, srca ili drugih organa, neki od dugotrajnih simptoma mogu biti hronični umor, bolovi u cijelom tijelu i/ili glavobolje različitog intenziteta i topografije. Vrlo često se javljaju postkovid polineuropatije, najćešće izražene na nogama. Manifestiraju se osjećajem trnjenja, mravinjanja, nelagode i bockanja u potkoljenicama i stopalima, slabost mišića nogu, osjećaj težine u nogama, tzv. „olovne noge“. Kada postanu hronični, ovi simptomi tada direktno utječu na moždane funkcije. Dalja simptomatologija se odražava kroz smanjen kapacitet razmišljanja, pamćenja, smeteno zbunjenog stanja, odnosno simptome moždane magle.

2. Direktno, kroz sposobnost virusa da bude neuroinvanzivan. Virus COVID-19 može da uđe u moždano tkivo, i izazove encefalopatiju (oštećenje mozga). Oštećenja i upale mozga (encefalitis) usporavaju i sprječavaju komunikaciju između neurona (nervnih ćelija). Ozbiljnije pojave uključuju moždane udare, nedostatak kisika, delirij, epileptične napade te upalne procese mozga i okolnog tkiva (encefalomeningitis, meningoencefalitis, pansinusitis...).

Međutim, postoje i suptilnije, dugoročne posljedice koje su teže za diagnosticiranje. Neke od njih su oštećenje i poremećaji koncentracije, pažnje i pamćenja, odnosno simptomi tzv. moždane magle.

Koliko dugo moždana magla može da traje?

Rezultati jedne od studija, pokazuju da posljedice moždane magle mogu ostati prisutne i osam mjeseci nakon preboljele infekcije koronavirusom.

Kada da se obratite ljekaru?

Obratite se ljekaru ako primijetite da smanjenje kognitivnih funkcija traje duže vrijeme ili se pogoršava. Također, ako je vaš svakodnevni život narušen psihičkim simptomima ili se ne poboljšava nakon nekoliko sedmica.

Šta možete sami učiniti da smanjite moždanu maglu?

Neke od inicijativa koje sami možete poduzeti u borbi protiv moždane magle uključuju:

- Redovan i kvalitetan san (od 7-9 sati dnevno)
- Kvalitetna ishrana (smanjen unos ugljikohidrata, povećan unos svježeg voća i povrća, zdravih masti i proteina)
- Kretanje (fizička aktivnost, redovno vježbanje)
- Smanjen unos kafe, alkohola i nikotina
- Moždane vježbe (križaljke, mozgalice, društvene igre)
- Dodaci prehrani uključivanjem prirodnih dodataka prehrani na bazi nootropika koji sadrže supstance poput esencijalnih fosfolipida (fosfatidilholin, fosfatidilserin), acetiliranog L-karnitina, DMEA, vitamina B12, vitamina D i sl.

Piše: Dr.sci.med Senad Drnda