Sigurno kupanje
27

Savjeti stručnjaka: Ne ulazite u vodu zagrijani, pod utjecajem alkohola i odmah nakon obroka

Piše: Se. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Tragična utapanja dvojice mladića prošlog vikenda na jezeru Balkana kod Mrkonjić Grada i na Prokoškom jezeru kod Fojnice alarmirala su javnost, a zdravstveni stručnjaci ponovo ukazuju na opće mjere predostrožnosti o kojima kupači trebaju voditi računa.

Tokom ljetnih vrućina mnogi građani traže osvježenje na jezerima, rijekama, morima i bazenima, ali često nisu svjesni opasnosti koje to može donijeti. Nakon ulaska u vodu mogu se desiti zdravstvene tegobe poput grčeva i malaksalosti, a usljed skakanja u vodu i lomovi.

Kako bi se izbjegli svi nepredvidivi zdravstveni problemi nakon ulaska u vodu, dr. Aida Vilić-Švraka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH savjetuje kupačima da ne ulaze u vodu najmanje sat vremena nakon obroka, jer može doći do gušenja zbog pritiska želuca. Također, preporučuje da se ne kupaju ako su konzumirali alkohol te da ne ulaze u vodu zagrijani.

"Ukoliko kupač zagrijan naglo ulazi u hladnu vodu dovodi u opasnost svoje zdravlje, a nekada i život. Posebno je opasno skakati u hladnu vodu nakon sunčanja. Preporučuje se lagani ulazak, uz postepeno kvašenje ruku, grudnog koša i vrata. Ukoliko je kupač veoma zagrijan, nakon dugog sunčanja, poželjno je nakratko se rashladiti u hladovini pa tek onda lagano ući u vodu uz postepeno kvašenje", savjetuje dr. Vilić-Švraka.

Potrebno je unositi dosta tečnosti tokom sunčanja, a preporučljivo je da to bude voda ili limunada, a ne gazirani sokovi. Kako su kupači obično tokom cijelog dana izloženi suncu, potrebno je kapom ili šeširom zaštititi glavu od direktnog dejstva sunčevih zraka.

Da bi izbjegli neke neželjene zdravstvene posljedice, potrebno je, kako kaže, pridržavati se i osnovnih sanitarno-higijenskih mjera, kao što su: izbjegavanje kupanja ako je osoba prehlađena ili ako ima gnojne promjene na koži, a osobe sa hroničnim bolestima (dijabetes, povišen pritisak, srčane tegobe i sl.) treba da poštuju savjete ljekara i da se ne izlažu suncu tokom najtoplijeg dijela dana.

Neplivači trebaju koristiti pomagala za plivanje, posebno u dubljim vodama, a posebno je važno naglasiti svim roditeljima da pri kupanju djecu obavezno drže na oku i da ih ne izlažu jakom suncu.

Dr. Vilić-Švraka još napominje da je za kupače na bazenima obavezno tuširanje i prolazak kroz dezinfekciono sredstvo, tzv. dezo-barijeru prije ulaska u bazen. Za kupače na kupalištima obavezno je tuširanje nakon kupanja, a kod kuće kupanje toplom vodom i sapunom.

"U toplim ljetnim mjesecima preporučuje se rashlađenje potražiti u bazenima i kupalištima u kojima se kontroliše kvalitet vode za kupanje i koji imaju higijenski ispravnu vodu za kupanje. Zbog neprečišćavanja otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke, kupanje u rijekama, posebno nizvodno od gradova i naselja se ne preporučuje. Izuzetak čine dijelovi vodotoka u blizini izvorišta rijeke koji su uglavnom nezagađeni", naglasila je.

Koliko god bili avanturističkog duha, nikad ne ulazite u vodu nepoznate dubine, a ako skačete, onda radije skačite na noge, a ne na glavu. Također, radi sigurnosti, uvijek plivajte u društvu više plivača, a ako vam se, ipak, dogodi nevolja, ostanite smireni, plutajte na leđima, a jednom rukom mašite za pomoć.