|

Reportaža s Tajvana: Ekonomski tigar u neizvjesnim okovima politike

Reportaža s Tajvana: Ekonomski tigar u neizvjesnim okovima politike
7
S. H.
29.10.2019. u 20:49
16
komentara
7

dijeljenja
1/22 Ulaz u mauzolej posvećen Chiang Kai-shek (Foto: Klix.ba)
2/22 Foto: Klix.ba
3/22 Foto: Klix.ba
4/22 Nacionalni muzej (Foto: Klix.ba)
5/22 Foto: Klix.ba
6/22 Nacionalni muzej (Foto: Klix.ba)
7/22 Sun Moon Lake, turističko središte u centralnom Tajvanu kojeg godišnje posjeti 8 miliona turista
8/22
9/22
10/22
11/22
12/22
13/22
14/22
15/22 Broznana statua Chiang Kai-sheka
16/22
17/22
18/22
19/22
20/22
21/22
22/22 Mauzolej posvećen Chiang Kai-sheku
Republika Kina - Tajvan, ta daleka otočka azijska zemlja za većinu domaće javnosti ne znači ništa do asocijaciju na nešto daleko i egzotično i na tome sve i počinje i završava. Ekipa portala Klix.ba posjetila je ovu zemlju te donosimo priču o ekonomskom, političkom, turističkom i geostrateškom položaju te zemlje u geopolitičkim okvirima, ali i o utiscima svakodnevnice i životnog standarda.
Zvanični naziv zemlje je Republika Kina - Tajvan (23,5 miliona stanovnika), s obzirom da Narodna Republika Kina Tajvan smatra svojim teritorijem. Ipak, Tajvan od 1949. nije dio Kine, već je uspostavljen demokratski sistem sa svim, najsavremenijim oblicima kapitalizma. Tajvan je danas de facto država, koju službeno priznaje tek 15 država svijeta. Ipak, takav međunarodni položaj nije spriječio tu zemlju da se razvija i uspostavlja međunarodne ekonomske odnose te postigne zavidan nivo razvoja.

Ako na ulici razgovarate s građanima prva stvar koju će vam naglasiti je činjenica da su ponosni na svoju republiku i da ljubomorno čuvaju demokratiju. Sve što vidite u najvećim i najrazvijenijom gradovima zapadne Evrope vidjet ćete i u Taipeiju, glavnom gradu Tajvana sa oko 2,5 miliona stanovnika. Bogato središte države.

Zemlja hramova, čudesne tradicionalne istočnjačke arhitekture koja ljubomorno čuva uspomenu na osnivača republike Chianga Kaia Sheka, kojem je posvećen i mauzolej u svom azijskom stilu blještavila.

Mauzolej posvećen Chiang Kai-sheku Mauzolej posvećen Chiang Kai-sheku


Pored brojnih ostataka historije koju njeguju, Tajvan je izgradio demokratiju, ali i savremenu arhitekturu na američki način.



U velikoj mjeri Tajvan je uz Singapur i Južnu Koreju važan američki igrač u Aziji, a to ćete primjetiti i na ulicama, počevši od brendova do načina života i pogleda na demokratiju.

Sun Moon Lake, turističko središte u centralnom Tajvanu kojeg godišnje posjeti 8 miliona turista Sun Moon Lake, turističko središte u centralnom Tajvanu kojeg godišnje posjeti 8 miliona turista


Građani Tajvana s neizvjesnošći iščekuju izbore početkom slijedeće godine u sjenci burnih protesta u Hong Kongu, osluškujući da li će Narodna Republika Kina načiniti neki konkretniji potez prema Tajvanu.

Ipak, sloboda govora i pravo izbora je za Tajvan na prvom mjestu, pa špekulacije o sistemu kao po uzoru na Hong Kong, jedna država - dva sistema, ne dolaze u obzir. Posljednje ankete ukazuju da čak 90 posto Tajvanaca radije podržava status quo u odnosu prema Kini, nego što bi pristali na sistem koji je ranije dogovorio Hong Kong.



Mada u globalnim okvirima politički nemoćan Tajvan ima svoju viziju razvoja, a to je ekonomija. I doista ta država prednjači po mnogo čemu i uzor je u brojnim sferama. Tajvan ima godišnji BDP od 589 milijardi američkih dolara, prema podacima Svjetske banke za 2018.



Tajvan je 16. najveći svjetski izvoznik robe te 21. najjača ekonomija svijeta. Uz to je svrstan na 13. mjesto po lakoći poslovanja u 2019. Tako uprkos nezavidnoj političkoj poziciji Tajvan ima svoju formulu za uspjeh, a to je rad.

Mada nije osmišljena neka zvanična formula sreće i zadovoljstva, čini se da stanovnici Tajvana i u tome uživaju, ako je suditi prema vidljivom nivou stresa na ulicama, u vožnji automobila, gužvama i strpljenju. Na ulici nećete primjetiti nama svojstveno nerviranje, nepoštivanje saobraćajnih propisa i redovno trubljenje. Na Tajvanu do izražaja dolazi neka istočnjačka smirenost i dostojanstvo.

Naši domaćini na Tajvanu organizirali su nam posjetu srcu IT sektora te zemlje, u gradu Thaicungu. Putujemo super brzim vozom i na jednom sasvim običnom primjeru uviđate svu ljepotu sistema, demokratije, ljubaznosti i odgovornosti. Cijena povratne karte od Taipeija do Thaicunga (oko 150 kilometara) iznosi oko 80 KM. Na odredište stižemo za tačno sat vremena vožnje te uplovljavamo u jedinstvenu bazu IT industrije.

Tajvan ima nekoliko naučnih parkova u kojima stotine firmi iz te branše eksperimentiše, razvija , gradi i prozvodi te zapošljava novi kadar. U svakoj firmi koju smo posjetili naročito je naglašen segment zaštite okoliša, čemu Tajvanci posvećuju naročitu pažnju.



Svoje najveće tragedije u rekordno brzom roku građani Tajvana su okrenuli u svoju korist. Tako su nakon razornog zemljotresa 1999. godine, kada je poginulo više od dvije hiljade građana, nedaleko od epicentra potresa u Thaicungu osnovali Muzej sjećanja i naučni park koji služi kao baza za savremena istraživanja iz oblasti seizmologije, gdje stručnjaci iz cijelog svijeta dolaze i usavršavaju svoja znanja, a u cilju što boljih saznanja o zaštiti od zemljotresa, ali i drugih srodnih oblasti nauke.



Tajvanu je blokiran pristup brojnim svjetskim organizacijama, politički su u ogromnoj mjeri izolirani pod sjenom super moćne i ekonomski sve snažnije Narodne Republike Kine. Ipak, Tajvan na svakom pedlju koji možete vidjeti jasno pokazuje da želi sačuvati svoju demokratiju i slobodu, ponosno prkoseći i iritirajući svijet svojim znanjem, naukom, moći i nacionalnim ponosom.
Prijavi grešku


Komentari (16)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...