Posjetili smo "podzemni grad vina" u Moldaviji: Vinarija Cricova u starom rudniku čuva više od milion boca

Dok se krećete podzemnim hodnicima ovog 120 kilometara dugog bivšeg rudnika krečnjaka, proći ćete pored boca vina nekih od svjetskih lidera poput Vladimira Putina, ali i hodati stopama Jurija Gagarina koji se, prema legendi, izgubio u tunelima i prespavao u podrumu.

Reporter Klix.ba imao je priliku posjetiti ovaj jedinstveni vinski labirint, podzemni grad koji se prostire kilometrima, s vlastitim "ulicama" nazvanim po vinskim sortama i još zanimljivijom historijom.

Od rudnika krečnjaka do čuvene vinarije

Prije nego što je postala druga najveća vinarija svijeta, Cricova je bila mjesto rudnika krečnjaka. Još u 15. i 16. stoljeću, ispod mjesta Cricova (oko 15 kilometara sjeverno od Kišinjeva), ljudi su vadili kamen kojim su građene mnoge zgrade u glavnom gradu Moldavije.

Tokom decenija, kako su rudnici napuštani, ostale su ogromne mreže hodnika, koji nude stabilne temperature uz visoku vlažnost, što su idealni uslovi za čuvanje vina. Nakon Drugog svjetskog rata, Moldavija (tada u sastavu SSSR-a) je tražila način da oživi svoju vinarsku tradiciju. Godine 1952. inženjeri i enolozi su predložili genijalnu ideju: pretvoriti napuštene rudnike krečnjaka u vinske podrume. Tako je osnovana Vinarija Cricova.

Tu su čuvana vinska blaga sovjetskih lidera, a Jurij Gagarin, prvi čovjek u svemiru, posjetio je vinariju 1966. godine. Legenda kaže da je proveo dva dana u podrumu. Prespavao je jednu noć i izgubio se u hodnicima rekavši kasnije da mu se lakše bilo snaći u svemiru nego u vinskim tunelima.

U tom periodu, Cricova razvija i pjenušava vina po tradicionalnoj metodi "Methode Champenoise", identičnoj onoj kojom se pravi francuski šampanjac. Taj postupak se do danas koristi, što Cricovu čini jedinim proizvođačem pravih pjenušaca u ovom dijelu Evrope.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Cricova je izgubila dio tržišta i prolazila kroz težak period transformacije.

Početkom 2000-ih, otvorene su turističke rute kroz podzemne galerije, koje danas podsjećaju na pravi podzemni grad. Svaka "ulica" nosi ime po vinskoj sorti - Cabernet Street, Pinot Street, Feteasca Street, itd.

Temperature su stalne, između 12 i 14 stepeni Celzijusa, a vlažnost između 97 i 98 posto, što je savršeno za sazrijevanje vina.

Vinski podrum koji čuva historiju

Vino se pravi isključivo od moldavskog grožđa, a koriste se tri vrste. Bačve traju do tri godine i nabavljaju se od posebnih dobavljača iz Italije i Francuske.

Danas, Cricova ima preko 120 kilometara podzemnih galerija, oko 1,3 miliona boca vina, vlastitu Nacionalnu vinoteku sa+ raritetima starim više od 100 godina.

U vinoteci se čuvaju i historijska vina, uključujući boce iz kolekcije Hermanna Göringa zaplijenjene nakon Drugog svjetskog rata, kao i vina poklonjena svjetskim liderima.

Ova vinarija ima i svoju "podzemnu galeriju slavnih". Naime, većina svjetskih lidera je posjetila vinske podrume gdje su pohranili po butelju vina.

Jedan od najpoznatijih počasnih gostiju Cricove je Vladimir Putin. Tokom posjete Moldaviji 2002. godine, Putin je u podrumima Cricove kreirao ličnu kolekciju vina. Njegova kolekcija sadrži moldavska vina iz 1970-ih i 1980-ih, kao i vina proizvedena posebno za tu priliku. Cricova navodno svake godine pošalje nekoliko boca u Moskvu kao poklon.

Tokom diplomatskih susreta između Moldavije i Njemačke, Angela Merkel je dobila poseban podrumski prostor u Nacionalnoj vinoteci.

Francuski predsjednik Francois Mitterand bio je počasni gost Cricove krajem 1980-ih. U znak zahvalnosti za podršku francuskim vinarskim metodama Mitterrandu je posvećen poseban dio kolekcije francuskih vina i moldavskih pjenušaca izrađenih po toj metodi.

Uz to, svaki predsjednik Moldavije ima svoju kolekciju u okviru nacionalnog dijela vinoteke.

Ukoliko vas put nanese u Moldaviju i njen glavni grad, bez obzira na to da li ste ljubitelj vina, vinarija Cricova je zasigurno mjesto koje se treba naći na listi atrakcija koje trebate posjetiti.