Posjetili smo otok Lopud: Oaza mira nadomak Dubrovnika s pješčanim plažama i bez automobila
Od tri (veća) otoka koja se nalaze zapadno od turističkog središta susjedne Hrvatske koje svake godine okuplja stotine hiljada turista, Lopud je onaj "srednji" i geografski gledano, ali i po veličini. Na nešto više od 4 kilometra kvadratna površine stala je luka, kuće uz obalu stare i više od 500 godina, luksuzni resort, pješčane plaže po kojima je ovaj otok prepoznatljiv, ali i čak 36 crkvi (kapelica).
O ovim zanimljivim podacima, historiji te tragovima umjetnosti koji se mogu pronaći na ovom otoku, upoznala nas je Ružica Mirković Mihajlović. Ružica je jedan od 250 stanovnika Lopuda (prema zvaničnim podacima, dok je u stvarnosti broj i upola manji), a kaže nam kako je tu došla iz Čitluka i ostala zbog ljubavi.
Znanje koje je dobila tokom studija historije umjetnosti spojila je s ljubavi prema Lopudu te tako u svojim turama na jedinstven način znatiželjne posjetioce upoznaje sa zanimljivostima otoka koji je uprkos veličini kroz historiju imao značajnu ulogu.
Otok gdje je svaka kuća dio historije
Turistička tura obilaska Lopuda započela je na trgu koji ima direktan pogled na luku, a Ružica kaže da tu "sve počinje". Prva stanica posjetioca Lopuda je upravo to mjesto odakle im se iskrcavajući s broda pruža pogled na skoro sve što otok čini interesantnim.
Obilazak zapravo počinje lekcijom iz historije - premda mali i površinom i brojem stanovnika Lopud je igrao značajnu ulogu još u vrijeme Dubrovačke Republike, a na otoku se mogu naći ostaci crkve koja datira još iz 10. stoljeća.
Značaj Lopuda za Dubrovačku Republiku ogledao se u broju kapetana koji su dolazili s ovog otoka, a Lopuđani su činili jednu četvrtinu ukupne flote. Broj stanovnika je u odnosu na današnjih 200-injak ljudi kroz historiju sezao i do 4.000, a uzevši u obzir na spomenuti broj kapetana - karakteriše ga i "bogatija" arhitektura u odnosu na druga priobalna i dominantno ribarska mjesta.
Arhitekturu Lopuda oblikovali su brojni dobrotvori koji su zapravo potekli iz ovog mjesta poput pomorca Miha Pracata ili Iva Kuljevana, a glavne ulice nose njihova imena. Oni su zarađeni novac slali upravo u rodno mjesto, a trag toga su građevine koje se mogu naći na otoku - počev od kapelica do kuća uz obalu.
Kako nam Ružica pojašnjava značajan broj crkvi i kapelica na otoku - čak 36 - je djelomično razlog religijskih pobuda, a djelomično i oslobađanja od poreza - što je bila 'nagrada' za one koji bi ih gradili.
Komadić raja s pješčanim plažama
Dok su zanimljive historijske činjenice i arhitektura "dodatna vrijednost" posjete Lopudu, primarni je ipak uživanje u njegovim prirodnim ljepotama. Uzevši u obzir mali broj stanovnika, čak ni s turistima koji pristižu brodovima i trajektima, na Lopudu nema gužve.
Ono što mnogi koji stignu na otok primijete jeste da tu vrijeme "teče svojim tokom" te da vas uz očaravajuće prizore svih nijansi tirkizne i plave boje odmah po stupanju na otok preplavi neobičan osjećaj mira.
Upravo je to jedan od razloga zašto ovaj otok za svoj ljetni odmor biraju porodice s djecom. Ono što "remeti mir" otoka jeste upravo dječija graja, a mališani se mogu vidjeti "na svakom koraku" dok uživaju u igri uz more.
Ipak, nije samo more ono čime se Lopud može pohvaliti. Šetajući ulicom Iva Kuljevana nasuprot obale naići ćete na vrata koja podsjećaju na ulaz u baštu privatne kuće - međutim, radi se o botaničkom parku, a odmah po stupanju unutar zelenog labirinta glasno udaranje talasa ostaje u pozadini, a možete čuti tek pokojeg cvrčka.
Park je ostavština bračnog para Đorđić Mayneri iz 19. stoljeća, a u sklopu njega mogu se vidjeti i ostaci njihove kuće.
Uz omalene plaže koje se nalaze u "centralnom" dijelu otoka, 20ak minuta hoda odvest će vas na drugu stranu otoka gdje se nalazi plaža Šunj.
Pored nekoliko beach barova, ovdje će vas dočekati pijesak i talasi uz brojne brodice koje pristaju s novom grupom turista.. Premda na plaži nema prirodnog hlada, postoji mogućnost iznajmljivanja ležaljki i suncobrana.
Gastro ponuda i cijene na Lopudu
Uz obalu Lopuda skoro na svakom koraku nalaze se restorani, bistroi te konobe koje nude raznovrsnu ponudu ribljih specijaliteta, ali i tjestenine, kao i jela s roštilja.
Ružica ističe da većina objekata, uzevši u obzir samu lokaciju, nudi svježu ribu, a da ćete rijetko gdje pronaći "osrednju" uslugu te da svaki restoran brine o sastojcima svojih jela i donosi jedinstvene okuse.
Međutim, koliko ti okusi koštaju? Najjednostavniji način poređenja cijena jeste da cijene u konvertibilnim markama zamijenite s onim u eurima - što bi značilo da ćete za prosječan obrok koji bi dobili u restoranu u Sarajevu - na Lopudu morati platiti dvostruko.
Cijene kafe se kreću od 2,5 eura pa više, Coca-Colu i druge gazirane napitke platit ćete u prosjeku 5 eura, dok se cijene za bocu vina kreću od 30ak eura.
Kada govorimo o hrani jela s roštilja koštat će vas 10 - 15 eura, različite vrste ribe možete pronaći za iznose od 20 eura pa više, a tjesteninu počev od 10 eura u zavisnosti od vrste.
Lopudski komadić raja zasigurno donijet će vam užitke i za oči i za stomak, međutim, odmor na ovom otoku zasigurno za prosječnog građanina BiH bit će osjetan i za novčanik.
