|

Planinarska tura "DNK Bosne" je praznik tijelu i svim čulima

Planinarska tura "DNK Bosne" je praznik tijelu i svim čulima
196
E. Lj.
30.11.2019. u 13:52
17
komentara
196

dijeljenja
1/17 Y - "ipsilon"
2/17 Y - "ipsilon"
3/17 Y - "ipsilon"
4/17 Franjevački samostan
5/17 Franjevački samostan
6/17 Franjevački samostan
7/17 Arhitektonski izvanredno osmišljena kuća
8/17 Treća najstarija džamija u BiH
9/17 Obilazak treće najstarije džamije u BiH
10/17 Planinarenje
11/17 Planinarenje
12/17 Planinarenje
13/17 Šehitluci
14/17 Y - "ipsilon"
15/17 Y - "ipsilon"
16/17 Y - "ipsilon"
17/17 Y - "ipsilon"
Rijetko koja zemlja na zemaljskoj kugli se može pohvaliti raznolikošću historijsko-geografskih elemenata kao Bosna i Hercegovina. Isprepletenost je toliko utkana u svaki pedalj ovog podneblja da sa uživanjem možete pratiti njen historijski razvoj kroz geografiju.
Ukoliko se osvrnete unazad samo stotinu godina vidjet ćete dva kraljevstva, jednu socijalističku i jednu običnu republiku. Korijeni državnosti sežu u rani srednji vijek, sudeći prema brojim pisanim historijskim izvorima. Srednjovjekovna bosanska država imala je sve elemente tadašnje moderne evropske države: teritoriju, vlast, novac, zastavu, vojsku i prijestolnicu.

Afan Abazović, turistički i planinarski vodič iz Zenice, već nekoliko godina zainteresovane turističke grupe i pojedince vodi na turu "DNK Bosne" i savjetuje šta obavezno posjetiti u ovoj turi.

Kraljeva Sutjeska i Bobovac posjetioce ne ostavljaju ravnodušnim



Najznačajnija prijestolnica je Bobovac, smještena između Kaknja i Vareša. U današnje vrijeme teško, a u ono još teže dostupna za putnike namjernike, iz razloga lakše odbrane i samim tim težeg osvajanja. Uz Bobovac se, uvijek u paru, govori o “našem stolnom mjestu” u Kraljevoj Sutjesci. Za razliku od Bobovca, mnogo lakše dostupno i onda i danas. Iako na pet kilometara zračne linije, neodvojivi su, neraskidivi, a opet svaki specifičan na svoj način.

Franjevački samostan, čuvar primjeraka najstarije štampane knjiga u svijetu



U sklopu ture "DNK Bosne" posjećuje se Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, na desnoj obali rijeke Trstionice. Jedan je od najstarijih objekata takve vrste na području Balkana. Franjevački redovnici došli su na područje bosanske banovine 1291. godine i tu začeli svoje sedam vijekova dugo bistvovanje. Sagradili su nekoliko samostana i svaki je imao svoje posebnosti, a sutješki i danas ima to što ga čini posebnim - inkunabule. To su knjige štampane 45 godina nakon izuma štamparske mašine Nijemca Johana Gutenberga, 1455. godine. Izuzetno su vrijedne, a u sutješkom samostanu ih ima 31.

Uz samostan, se nalaze i ostaci srednjovjekovnog vladarskog dvora Grgurevo. Izgrađen na obje obale potoka Urva, ova rezidencija bosanskih vladara nosi slavnu titulu mjesta gdje je izdat najveći broj vladarskih dokumenata. Podno ostataka, a nedaleko od same kapije u prostor samostana, nalazi se spomenik jednoj od omiljenih ličnosti bosanskog srednjovjekovlja u ovom kraju - pretposljednjoj kraljici Katarini Kosači-Kotromanić.

Arhitektonski izvanredno osmišljena porodična kuća



U centru naselja je i kuća Duspera, izgrađena u tipičnom srednjobosanskom arhitektonskom stilu, sa svim urbanističkim elementima kuće jedne dobrostojeće porodice.

Obilazak treće najstarije džamije u BiH



Posjeta Kraljevoj Sutjesci ne bi bila potpuna da se ne zaviri u treću po starosti džamiju u Bosni i Hercegovini, džamiju osmanskog sultana Mehmeda II Osvajača. Sa elementima obnove, ali na istom mjestu, stoji od maja 1463. godine, kada je i sagrađena, po sultanovoj naredbi, bivajući inspirisan jednim mravom.

Planinarenje



Tura duga oko sedam kilometara primjerena je svakom planinaru izletniku. Od Kraljeve Sutjeske vodi makadamski put uz rijeku Bukovicu do vodozahvata, u dužini od dva kilometra. Nakon toga, put se sužava u markiranu planinarsku stazu kroz kanjon rijeke, koja je na tri mjesta prelazi pomoću betonskih mostova napravljenih šezdesetih godina dvadesetog vijeka. To je za vrijeme srednjeg vijeka bio glavni pristupni put Bobovcu, što se može jasno vidjeti i fortifikacijskim sistemom, čija je prva linija stijena Ljestvača, na kilometar i po od ulaska u kanjon. Uklesane stepenice u stijenu i ostaci stražarskih mjesta vraćaju posjetioca u vrijeme naših kraljeva, dobronamjernih, ali i gostiju koji to baš i nisu bili. Za ove posljednje, upravo ovdje se nalazilo i jedno “iznenađenje”. Po usmenim predanjima, na lokaciji Ljestvače, gdje je kanjon Bukovice i najuži, nalazile su se volovske kože koje su, sistemom brane, zadržavale vodenu masu rijeke, da bi, u slučaju napada uz kanjon i njihovog otpuštanja, napravile plimni val i potop napadača.

Šehitluci



Od Ljestvače puca i prvi pogled ka bobovačkoj gredi, sa jasnim pogledom na mauzolej bosanskih kraljeva. U neposrednoj blizini se nalazi malo proširenje između staze i desne obale rijeke Bukovice. Mikrolokalitet se u narodu zove Šehitluci. Na ovom mjestu je, po usmenim predanjima, bilo groblje osmanskih vojnika koji su pali u bici za osvajanje Bobovca, proljeća 1463. godine. Do prije šezdesetak godina, priča se, tu su se mogli vidjeti i nišani, no danas im ni traga.

Y - “ipsilon”



Grupe i pojedinci koji pješače na Bobovac običavaju tu napraviti zastanak prije ulaska u prostor Bobovca. Stotinu i pedeset metara od Šehitluka je ušće Mijakovskog Potoka u Bukovicu, što čini slovo “ipsilon” (Y). Između gornjih krakova slova, odnosno između ta dva vodena toka, nalazi se Bobovac. Prelaz preko posljednjeg, trećeg mosta uvijek se iskoristi za točenje vode na Katarininoj vodi. Slijedi uspon do južne kapije grada, koju krase, u kamenu uklesane stepenice. Procjep je to u živoj stijeni, veoma zanimljivog oblika. Tu se ulazi u faktički prostor kraljevskog grada.

Bobovac je podijeljen na dva dijela, kraljevski i narodni dio. Kraljevski je naslonjen na južne padine i u sebi ima sve objekte koji su koristili za funkcionisanje jedne srednjovjekovne države, poput prijestolja, riznice, pisarnice, prijemne i prijestolne dvorane. Sa druge strane, narodni dio imao je osmatračnicu, stambeno naselje, stan za franjevce i temelji crkve, koja nikad nije sagrađena.

Lagana i korisna tjelovježba



Naučna istraživanja u posljednje vrijeme sve više upozoravaju na "bolest sjedenja'". Naime, osobe koje zbog prirode svog posla veliku većinu svog radnog vremena provode sjedeći za kancelarijskim stolovima, računarima, često obolijevaju od ove bolesti modernog doba. Upravo planinarenje i izlazak na svjež zrak pomaže vašem tijelu, ali i duhu da se oporave.

Upoznaj domovinu da bi je više volio



Pored lagane i korisne vježbe, planinarenje je idealna prilika za druženje, ali i za upoznavanje sa historijskom, kulturnom baštinom i tradicijom naše domovine. Većina nas teži da svoje slobodno vrijeme iskoristi za putovanje u daleke zemlje, zanemarujući naše prirodne ljepote koje možemo obići bez puno novca i velikog planiranja.
Prijavi grešku


Komentari (17)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...