Najnapredniji gradovi svijeta prikazuju budućnost čovječanstva
Abu Dhabi je definitivno jedan nekoliko svjetskih gradova koji najviše razmišlja o budućnosti i teži u tom pravcu, ali kada se uporedi sa gradom koji je udaljen manje od 24 kilometra, izgleda kao prašnjava relkivija. Kada bude potpuno funkcionalan 2020. godine, samoodrživi grad Masdar će imati emisiju CO2 ravnu nuli. Većina otpadnih voda će biti reciklirana, a oslanjat će se na sunčevu energiju i druge obnovljive izvore. Automobili koji emituju štetne gasove su zabranjeni i zamijenjeni tranzitnim sistemima koji saobraćaju ispod zemlje. To predstavlja vizionarski predložak za svijet kakav će biti u budućnosti.
Biciklima protiv gužvi i zagađenja
Jedan od najvećih i najočiglednijih problema današnjih gradova su gužve u saobraćaju. Kako bi se tome stalo u kraj, mnoge metropole uvode programe iznajmljivanja bicikala. Takav program je uveden i u kineskom gradu Hangzhou gdje putnici, turisti i stanovnici koriste oko 50.000 bicikala. Prema riječima Sarah Goodyear, urednice internet-stranice Grist.org orijentisane na okoliš, program korištenja bicikala je održiv oblik prevoza, tako da bicikli nisu namijenjeni samo za rekreaciju ili sport.
Novi autobus svakih 90 sekundi
Ukoliko ne želite ići biciklom na posao, postoji rješenje i za to, a to je poseban autobuski sistem. Autobusi većinom voze brzinom jednog puža, ali brazilski sistem Bus Rapid Transit u gradu Curitiba nudi veoma brz prevoz autobusom. Autobusi na stanicu dolaze svakih 90 sekundi. Putnici prije ukrcavanja već imaju kupljenu kartu, tako da je za ulazak u autobus potrebno sveka 15 sekundi. Autobusi saobraćaju posebnim trakama u kojim im ne smetaju putnički automobili i taksisti.
"Brazilski urbanisti su zamislili autobuski sistem koji bi bio konkurencija podzemnoj željeznici kada se govori o brzini i efikasnosti", rekla je Goodyear. Kao rezultat toga, Curitiba ima malu stopu vlasništva automobila, čist zrak i bolji kvalitet života. Prema riječima Goodyear, na tome mu mogu pozavidjeti mnogi gradovi u Južnoj Americi. U ovaj grad dolaze urbanisti širom svijeta kako bi neke inovativne ideje realizovali i u svojim zemljama.
Čudo na više nivoa
Elegantni most Paik Nam June Media u Seoulu, koji spaja elektranu Dang-Li sa zgradom Nacionalne skupštine, će biti čudo sa nekoliko nivoa. Most će sadržavati čak i vrtove, koji se zaljevaju skupljenom kišnicom, te biblioteku, muzej i prodavnice. Pješaci i biciklisti će moći bezbrižno prelaziti most, jer je automobilima pristup zabranjen. Most posjeduje i pristanište za čamce. Izgradnja bi trebala početi 2012. godine.
Internet na svakom koraku
U Talinu u Estoniji svoj e-mail možete provjeriti skoro na svakom mjestu. Zahvaljujući inicijativi "Tiger leap", svaka škola ima internet, stanovnici mogu glasati putem interneta, a besplatna wi-fi usluga je dostupna u svim parkovima, vozovima, muzejima, kafeima i na aerodromu.
Futuristički stadion reflektuje svjetlost
U okviru priprema za Zimske olimpijske igre, koje će se u Rusiji održati 2014. godine, dizajniran je stadion Sochi koji nalikuje na školjku. Krov i zidovi stadiona su obloženi poluprovidnom kristalnom "kožom" koja reflektuje sunčevu svjetlost, a koja dolazi sa obližnjeg Crnog mora. Stadion čak i noću može biti osvijetljen.
Solarni grijači vode
Kineski grad Dezhou je poznat po tome što 80 posto zgrada posjeduje solarne grijače vode, ulice su osvijetljene solarnim svjetlima, čak su i luksuzni apartmani opremljeni bazenima koji se zagrijavaju pomoću solarne energije.
Lebdeće osmatračnice, izgrađene od laganih materijala i ispunjene helijem, sastavni su dio nebodera u obliku stabla, koji će biti izgrađen na Tajvanu. Osmatračnice će se podizati i spuštati duž nebodera omogućavajući pogled na grad iz ptičije perspektive. Neboder će sadržavati restoran, muzej, vjetrene turbine, sistem za reciklažu kišnice i geotermalno postrojenje u podrumu.
Mega-City piramida u Japanu
Kako bi riješili problem sa manjkom stanova u Japanu, arhitekti su preuzeli dizajn egipatskih piramida kako bi napravili Mega-City piramidu. Zahvaljujući potopljenim stubovima, masivna građevina će plutati u zaljevu Tokio, a sadržavat će više od pedeset piramidalnih struktura i nebodera. Energiju će dobijati pomoću fotonaponskog filma, koji će obavijati cijelu strukturu, ili gorivih ćelija koje se napajati algama. Mega-City piramida će biti dom za 750.000 stanovnika.
Pumpe za električne automobile
Amsterdam je počeo postavljati mrežu od nekoliko stotina stanica na kojima bi se do 2040. godine trebalo puniti 200.000 električnih automobila. Holandske vlasti su obećale dati do 61.000 dolara za dodatne troškove svakom kupcu koji se odluči na kupovinu električnog automobila. Vlasnici električnih automobila će imati obezbijeđeno i mjesto za parkiranje.
Ultramoderni stadioni u Kataru
Kada započne nogometno Svjetsko prvenstvo u Kataru, koje će se održati 2022. godine, svijet će se upoznati sa ultramodernim stadionima. Kako bi se izborili sa visokim temperaturama u junu, stadioni će biti klimatizirani uz pomoć klima-uređaja koji koriste solarnu energiju. Stadion Al-Rayyan će biti omotan membranom - fasadom u funkciji ekrana na kojem će biti prikazivani detalji utakmice, kao i novosti.
Japanska kompanija Shimzu je osmislila model za život na vodi, koji će se sastojati od plutajućeg pontona širokog jedan kilometar, na kojem će moći živjeti 50.000 ljudi. Šuma i travnate površine će omogućiti uzgajanje biljaka, a energiju će obezbjeđivati sunce i vjetar, čega definitivno ne nedostaje u ekvatorijalnom Pacifiku.
Usidreni SeaScraper
Samoodrživi SeaScraper će biti usidren u područjima gdje vladaju jake okeanske struje, koje će obezbijediti neograničenu besplatnu energiju. SeaScraperov konkavni oblik omogućava prodor sunčeve svjetlosti koja će se koristiti za pretvaranje morske u pitku vodu. Mogao bi biti korišten i za pakovanu vodu bogatu hranjivim sastojcima, koja bi pomogla rastu fitoplanktona kojim se hrane morski organizmi.
Konceptualni vodeni toranj The Gyre bi mogao plutati okeanom, skupljajući energiju vjetra, sunca i vodenih struja. Toranj, koji bi bio kombinacija istraživačke stanice i odmarališta, mogao bi uroniti u dubinu do 396 metara sa četiri ogromne "ruke" koje se pružaju sa glavnog tornja, a koje bi osiguravale plovnost i bile sigurna luka za čamce.
