Putovanja
62

Muzej na otvorenom: Sada je pravo vrijeme za posjetu Dubrovniku

Piše: N. N.
(Foto: AFP)
Ako ste ljubitelj prošlosti, onda ste sigurno morali čitati i o Dubrovačkoj republici i uzbudljivoj povijesti ovog grada. April i prvi proljetni dani pravo su vrijeme da posjetite ovaj grad i prošetate se “kroz prošlost”.

Dubrovnik je nastao u 7. stoljeću, svoj puni procvat doživio u 16. i 17. stoljeću a potom stoljećima gubio na vojno-političkom značaju. Pa ipak, iako danas nije samostalna, ugledna i u svjetskim okvirima utjecajna republika, Dubrovnik je i dalje jedno od povijesno-turističkih središta, ne samo Hrvatske, već cijelog Mediterana.

Veze Dubrovnika i BiH stoljećima su bile značajne i umnogome određivala sudbinu i jedne i druge države. Prvi spomen Bosne i “rodni list” bosanske državnosti vezan je upravo za Dubrovnik i dubrovačkog kneza Krvaša kome bosanski ban Kulin piše povelju.

S druge strane, Dubrovčani su još od najranijih stoljeća trgovali sa bosanskim zaleđem, osnivali svoje kolonije po Bosni, razvijali rudarstvo... I danas se razvijaju i postoje različite veze između Dubrovnika i Bosne.

Mjesto Ivanica nalazi se na bosanskoj strani a od Dubrovnika je udaljeno jedva desetak kilometara. Deseci vila i luksuznih objekata grade se u ovom naselju za sve one koji bi željeli biti u blizini Straduna, ali ne mogu graditi u Dubrovniku jer prostora više, jednostavno, nema. Oni koji grade u ovom naselju kažu da im granica ne smeta, a vjeruju da je uskoro neće ni biti.

Zašto baš sada posjetiti Dubrovnik?

Ukoliko biste više željeli razgledati grad, a kupanje vam je potpuno u drugom planu, april je idealan mjesec za posjetu ovom “muzeju na otvorenom”. Svakim danom sunca je sve više, a temperature su više nego ugodne. Dani su konačno duži, pa vam “prerani mrak” neće skratiti ugođaj.

Turistička sezona još uvijek nije počela a gužve i nisu prevelike. Imat ćete dovoljno “prostora” da uživate u razgledanju grada, a činjenica da sezona još nije počela utječe i na manje gužve u gradskom saobraćaju. Na kraju, ne manje važno, u aprilu su cijene znatno niže nego u toku sezone.

Iz Sarajeva postoje direktne autobuske linije za Dubrovnik, a vožnja automobil trajat će oko četiri sata. Ako krećete iz Sarajeva ili drugih dijelova Bosne, postoji nekoliko opcija kako stići do Dubrovnika.

Prva je preko Mostara, Stoca i Trebinja, a druga je preko Čapljine i Neuma. Izuzetno, postoji i treća opcija, a ona podrazumijeva put preko Foče, Bileće i Trebinja. Većina onih koji su već automobilom išli za Dubrovnik preporučuju prvu opciju, kako zbog relativno brzog prelaska granice, tako i zbog činjenica da je saobraćaj na ovoj dionici relativno slab.

Parkiranje može biti problem jer parking-mjesta u Dubrovniku nedostaje čak i izvan turističke sezone. Korištenje javne garaže koštat će vas oko 70 KM po danu, pa će vam mnogi preporučiti da parkirate nešto dalje od starog dijela grada te da prošetate ili koristite gradski prijevoz za kretanje po gradu. Ako ostajete duže vremena, na vrijeme potražiti smještaj koji će vam odgovarati

Odakle krenuti s razgledanjem?

Od starog dijela grada, odnosno od zidina nekada premoćne Dubrovačke republike. Sve što se nalazi unutar tih zidina ne smije vam promaći oku.

Stradun, žila kucavica starog dijela grada, treba biti vaša početna tačka u razgledanju starog dijela grada. Crkva sv. Vlahe, koji je i zaštitnik grada, jedna je od, pored katedrale, najpoznatijih crkava u Dubrovniku te je obavezno posjetite.

Knežev dvor jedno je od najznačajnijih mjesta koje svjedoči o prošlosti ovog grada. Funkcija ove građevine stoljećima je bila ista ili vrlo slična. Knežev dvor tako je služio kao dom knezu tokom jednomjesečnog mandata, a ondje se nalazila i dvorana za Malo vijeće i Senat, odnosno Vijeće umoljenih. Na javnu funkciju spomenutih prostora podsjeća i natpis na ulazu u palaču Velikog vijeća: “Zaboravite na privatne stvari, brinite se o državnim poslovima”.

Palača Sponza također je važno mjesto za historiju Dubrovnika. Otpočetka zamišljena kao višenamjenska prostorija, služila je kao carinarnica, skladište, oružarnica, kovnica novca, štamparija... Danas se u njoj nalazi Državni arhiv u Dubrovniku, koji čuva najznačajnija dokumenta o prošlosti grada. No, ovaj arhiv je najznačajniji izvor podataka i za istraživanje srednjovjekovne prošlosti Bosne.

Svakako da biste trebali posjetiti i barem jednu od pet tvrđava a koje su, zajedno s kompleksom zidina, čuvale Dubrovnik stoljećima. Tvrđave Bokar, Lovrijenac, Minčeta, Revelin te tvrđava Sv. Ivana pružit će vam uvid kako su Dubrovčani godinama uspijevali očuvati svoju nezavisnost. Sa kula se pruža i prelijep pogled na cijeli stari dio grada, a šetnja zidinama se preporučuju u svakom slučaju.

Posjetite i neki od lazareta, mjesta koja su Dubrovčani gradili kao svojevrsne karantine za one koji su dolazili u grad a za koje se sumnjalo da boluju od neke zarazne bolesti. Najpoznatiji su lazareti na Pločama.

Ako želite, na kraju dana, pogledati panoramu cijelog Dubrovnika, obavezno sebi priuštite i odlazak žičarom na brdo Srđ iznad Dubrovnika. Izgrađena još 1969. a obnovljena 2010. žičara spaja grad sa brdom Srđ koje se okomito nadvija nad cijelim gradom.