Uvidjela mnogo toga
346

Kako Njemica koja je za vrijeme pandemije "zapela" u BiH vidi našu državu: Vapi za promjenama

N. V.
Kathrin Numić
Kathrin Numić
Kathrin Numić je rođena u Njemačkoj, radi za PR agenciju, a piše i blog posvećen putovanjima. U Bosni i Hercegovini je prvi put bila prije tri godine kada je na blogu napisala svoj prvi tekst o ljepotama naše države. Nakon što je zbog pandemije morala ovdje ostati duže otkrila je i one loše strane.

S mužem koji je Bosanac i Hercegovac živjela je u Minhenu dok on nije dobio posao u Južnoj Africi.

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

Odlučili su da prije nego što odu u Cape Town ljeto provedu u BiH, no zbog pandemije koronavirusa ostali su duže nego što su planirali.

Loši potezi vlade i presnažne restrikcije

Kada se epidemija u našoj državi tek počela širiti i kada su uvedene restriktivne mjere, oni su bili u Njemačkoj, dugo nisu mogli doći u BiH zbog toga, a ističe da se BiH ne može pohvaliti mjerama kao ni načinom njihovog popuštanja.

"Mislim da je njemački pristup zaista odličan. Tamo su restorani bili zatvoreni neko vrijeme, a kada su se počeli otvarati, potrebno je bilo rezervisati mjesto tako da ljudi mogu održati distancu, a vlasnici osigurati da svaki drugi sto bude prazan. Ovdje su mjere bile restriktivne, a u junu, kada je došlo do otvaranja, u BiH je sve izgledalo kao da smo se vratili u normalu - nije više bilo jasnih pravila, u javnosti niko nije držao distancu, ali su zato kafići i restorani morali da budu zatvoreni u 11. Ta i neka druga pravila ovdje mi se ne čine kao dobar potez vlade i to je jasno vidljivo u iznenadno povećanom broju slučajeva koronavirusa prije nekoliko sedmica", kaže Numić.

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

Dodaje da je BiH prekasno otvorila granice:

"Cijela turistička sezona je prošla kada su otvorili granice. Zatvorenost za turiste sigurno neće pomoći ekonomiji. Za mene je apsurdno držati granice zatvorenima i ne dozvoljavati dijaspori i turistima da uđu, a u isto vrijeme ne osigurati ni sigurnost i zdravlje unutar države".

Samodestruktivno ponašanje Bosanaca i Hercegovaca

S obzirom na smanjene mogućnosti letenja u BiH je ostala duže nego što je planirala, a za to vrijeme je uspjela donekle upoznati ovu državu, kao i ljude koji u njoj žive. Na svom blogu je pisala o prirodi, hrani, kulturnim znamenitostima u BiH, a za Klix je ispričala šta je sve shvatila i čula o BiH od prijatelja i rođaka.

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

"Mislim da mnogi koji žive u Zapadnoj Evropi ne znaju i ne shvataju da je Bosna i Hercegovina moderna i razvijena zemlja. Ovdje postoje propisi i zakoni kojima se zaista može vjerovati, međutim naučila sam i to da ta pravila ne važe za sve isto. Također sam shvatila da posao ne dobija nužno onaj ko ima najbolje kvalifikacije, nego onaj ko ima najbolje veze s vladajućima. Pokloni i nešto malo novca u BiH ti mogu npr. ubrzati datum potrebnog sastanka, a time možeš dobiti i neki bolji tretman. Ova kultura podmićivanja se meni kao Njemici jednostavno čini pogrešnom", uviđa to Numić.

Nije bilo potrebno mnogo vremena da provede ovdje da bi shvatila da Bosanci i Hercegovci nisu jedinstveni, ni u želji za boljim sutra niti u odnosu prema državi.

"Odrasla sam u Njemačkoj gdje si, bez obzira na to u kojem dijelu države živiš, i dalje Nijemac, međutim počela sam da uviđam da u BiH to nije slučaj. Shvatila sam da neki ljudi ovdje sebe ne vide kao Bosance i Hercegovce, iako su ovdje rođeni i žive tu. Oni ne protestuju kako bi postigli nešto bolje i ne plaćaju porez. To mi se čini kao samodestrukcija. Mislim da je državi teško da se razvije ako njeni građani nisu ujedinjeni u cilju da grade bolju budućnost", njen je zaključak.

O ljudima koji ovdje žive ima pozitivno mišljenje, mada nije navikla na naš mentalitet i načine na koje radimo neke stvari. Na pitanje kakvi smo to mi, odgovara "glasni".

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

"Kada sam prvi put došla ovdje, nisam mogla da vjerujem koliko je glasna muzika u svakom kafiću, koliko su glasni ljudi, kako se glasno smiju i viču na ulici. Imam osjećaj kao da je ovo zemlja ekstroverta i to mi ponekad bude previše, pogotovo kada se neko samo pojavi na tvojim vratima ili ga tek upoznaš u gradu i onda provede cijeli dan s tobom iako si imao druge planove za taj dan", priča Kathrin i dodaje da smo u suštini gostoprimljivi, nasmijani i prijatni.

Uočava da smo pesimistični kada je riječ o budućnosti, ali joj je to razumljivo zbog cijele situacije u državi.

"Iako sumnjate u budućnost, istovremeno uživate u sadašnjosti koliko možete i obožavam što imate riječ za to - ćeif", kaže Numić.

From Bosnia with love

Kathrin poručuje da u BiH ima i lijepih stvari kao što su priroda, hrana i naša raznolikost.

"Nikada nisam vidjela državu koja je tako pomiješana na mnogo načina, a sve zahvaljujući njenoj istoriji. Ona je negdje između svoje tradicije i zapadne kulture, sekularizma i religije, prošlosti i budućnosti, pitanja ostati ovdje ili tražiti bolji život. Cijela država vapi za promjenama i to je ono što osjećam ovdje. Također, hrana i priroda su fantastične, BiH zaslužuje mnogo više turizma i međunarodne pažnje, jer je zaista prelijepa.

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

Objašnjava da je u Bosni i Hercegovini lako ostati ukoliko ne morate brinuti o politici i ekonomiji jer je turistički i gastronomski prelijepa država, ali da razumije i zašto mladi odlaze.

"Živjela sam u pet zemalja i mnogo gradova, ali mislim da je Sarajevo sjajno mjesto za život, iako nije toliko velik grad, pruža mnogo gastronomskog iskustva, a kultura i priroda ovdje imaju mnogo toga da ponude. Nije teško zaljubiti se u ovaj grad. Ali u drugu ruku vidim mnoge prijatelje svog muža koji odlaze jer ovdje ne vide perspektivu.

Foto: Kathrin Numić
Foto: Kathrin Numić

Pretpostavljam da je za mlade i obrazovane frustrirajuće kada vide ovoliko nefunkcionalnosti i kada vide da je korupcija prisutna u ogromnoj mjeri i da posao ne dobija nužno osoba s najboljim kvalifikacijama", zaključuje ona.

Tvrdi da BiH ima mnogo potencijala, posebno kada je riječ o turizmu, drago joj je što se mnogi mladi vraćaju ovdje, otvaraju firme i pomažu, no shvata i da veliki broj mladih nema nadu i da im ova država ne može ponuditi perspektivu koja im je potrebna.