Blagaj se u zimskom snu sjeća boljih dana, čeka investicije i novi život

Možda drugi dan u godini nije reprezentativan, vjerovatno bi u julu bilo drugačije, ali blagajska čaršija djeluje kao napuštena scenografija u kojoj su prije tridesetak godina snimani filmovi.

Čaršije čine ljudi, mnogih od njih više nema, a odlazak se najbolje vidi u malim mjestima koja imaju manju šansu da sa strane privuku nove stanovnike.

Adnan Đuliman, jedan od onih iz nove generacije koji je ostao u svom mjestu i nastavio stvarati porodicu, nove vrijednosti i aktivnosti, vodi Eko centar "Novi val" i u turizmu vidi novu šansu.

"Nedostaje strategije, ono što je loše u Mostaru, loše je i u Blagaju. Ipak, ljudi su prepoznali turizam uvidjevši kapacitete i šanse. Najpozitivnije priče mogle bi biti u privatnim inicijativama, jer sistem nije donio Blagaju ono što je trebalo", kaže nam Adnan Đuliman.

Najteže pitanje za Adnana, ali i druge u Blagaju, je kako oživjeti čaršiju, glavnu ulicu kojom prođe svaki od hiljada turista koji odu prema tekiji, a koja izgleda gore nego ikad.

U nekoliko blagajskih kafana ima ljudi i ideja, ali nema želje da se otvoreno govori za medije. Kažu nam i kako se, kad neko dođe s novcem da ulaže i razvija, pojavi stotinu prepreka, a da je posebno izražena ona o zaštićenom karakteru mjesta, gdje je sve spomenik određene kategorije. Ne možeš graditi kako bi želio, a država koja bi trebalo da brine o takvim objektima to ne radi.