Na samom ulazu u blagajsku tekiju mir koji vlada istodobno je poziv na odmor i smiraj uz svježinu bajkovite Bune, u čemu uživaju slučajni ili namjerni prolaznici i turisti.
Mir se osjeti i među lokalnim stanovništvom i među ugostiteljskim radnicima koji su polako počeli pripreme za predstojeću turističku sezonu, kad će se tradicionalno tražiti mjesto više u njihovim objektima.
Tako su radovi vidljivi na više lokaliteta u blizini blagajske tekije, ali i pojedinci koji uživaju ispijajući kafu s pogledom na izvor Bune pod sunčevim zrakama koje nesebično griju sve one koji su se izložili direktnom plavetnilu neba.
Oduševljenje predivnom prirodom u februaru i pogledom na izvorište Bune, čuvenu sufijsku tekiju, visoke litice i historijsko nalazište zelene pećine mnogi nastoje ovjekovječiti svojim aparatima kako bi ih čuvali za dane kad im bude trebao pogled na takvu ljepotu.
Čarobna ljepota, toplina sunca, plavetnilo neba i mir koji se osjeti u Blagaju bez sumnje nose u sjećanjima brojni posjetitelji, ali mještani u njima uživaju svakodnevno.
Tako se mogu vidjeti i tragovi uživanja uz kafu na travnatim površinama, gdje mještani i zaposlenici u tom kraju ne propuštaju ćeif (užitak) i podnevno druženje, što prolaznike mami na fotografiranje, ali i razmišljanje o pravom iskonskom odmoru u prirodnim ljepotama.
"Ovo mjesto je raj na zemlji", kazala nam je jedna posjetiteljica koja je iz Mostara došla s prijateljicama popiti kafu u prirodnom okruženju, jer, kako ističe, samo tu može glavu odmoriti od svakodnevne gužve u gradu.
Blagaj je smješten svega 12 kilometara južno od Mostara, a zbog blizine Jadranskog mora i nadmorske visine klima je mediteranska i većina dana u tom kraju je ugodna.
Uživajući u blagodatima prirode u februaru, kad je još veliki dio zemlje okovan snijegom i niskim temperaturama, razumijete zašto je Blagaj bio centar zanimanja rimskih plemenitaša, osmanskih vezira i kadija, austrougarskih oficira i mnogih prolaznika kroz Hercegovinu.
Pored izvora Bune, koji je najveći krški izvor u Evropi, čuvene sufijske tekije, prapovijesnog nalazište Zelena pećina, Blagaj je poznat i po ribogojilištu i restoranima, bogatoj osmanskoj arhitekturi te dvorcu iz 15. stoljeća, a u samom mjestu nalaze se brojne građevine koje su proglašene za nacionalni spomenik BiH.
Inače je 12. novembra 2007. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nominirala Blagaj za upis na UNESCO-ovu listu mjesta svjetske baštine u Evropi.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
