lifestyle
461

Psihoterapeutkinja Vahida Djedović: Za sretniji život prestanite gledati holivudske filmove

Piše: A. K.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
"Obući košulju sretnog čovjeka" naziv je knjige tuzlanske profesorice bosanskog jezika i književnosti, psihoterapeutkinje i spisateljice Vahide Djedović koja je nedavno ugledala svjetlost dana. Riječ je o djelu u čijim koricama su satkane priče klijenata sa kojima se Djedović susrela kroz psihoterapijske tretmane.

Kako je kazala u razgovoru za Klix.ba, "Obući košulju sretnog čovjeka" generalno govori o sreći, odnosno tome na koji način ljudi mogu biti sretni.

"Knjigu sam pisala iz vlastitog iskustva, odnosno iz iskustva ljudi koji su dolazi na psihoterapiju. Podatke sam sakupljala godinama. Tu su opisane navike sretnih ljudi, a sve to ide kroz psihoterapijske priče", istakla je Djedović.

Kako kaže, svoje klijente pokušava učiniti sretnima tako što im pokušava pomoći na putu rješavanja njihovih problema.

Brojni su razlozi zbog kojih se danas prije svega građani Bosne i Hercegovine osjećaju nesretnima, a samo neke od njih kroz naš razgovor navela je Djedović.

Kao jedan od glavnih razloga navodi pogrešna uvjerenja koja su bh. društvu nametnuta.

"Jedan od najboljih primjera nam je Hollywood koji je nametnuo svoje happy family scene u kojima svaka priča ima svoj sretan završetak. Hollywood upravo nameće nekakve svoje obrasce ponašanja po kojima naši ljudi pokušavaju živjeti, što dovodi do gubitka identiteta, a kada izgube identitet postaju nesretni", kaže Djedović.

Za razliku od nesretnih, Djedović za sretne ljude kaže da su u pitanju osobe koje prihvataju odgovornost za svoj život, ne krive druge, državu, partnera i slično.

"Sretni ljudi pokušavaju da naprave određene promjene u svom životu. Također, imaju ciljeve koje žele dostići, odgovorni su, vole da uče, radoznali su, igraju se, smiju, odnosno imaju sve karakteristike nasuprot nesretnih osoba", pojašnjava Djedović.

Tabu tema

Za razliku od brojnih svjetskih destinacija, odlazak psihoterapeutu u BiH i dalje spada u grupu tabu tema o kojima se puno ne govori.

"Sve profesije koje u svom nazivu imaju prefks psiho zapravo su okarakterisane na nezgodan način. Upravo zbog navedenog ljudi se boje posjetiti psihoterapeuta jer će biti etiketirani u smislu da s njima nešto nije u redu i slično. Naravno, to ne mora da znači jer ljudi na psihoterapiju ne moraju dolaziti zbog eventualno nekakvih problema, nego jednostavno mogu doći ako žele unaprijediti svoj lični rast i razvoj", pojašnjava naša sagovornica.

Nastavlja da postoje brojni razlozi zbog kojih pripadnici bh. društva odluče posjetiti psihoterapeuta te kroz razgovor sa stručnom osobom doći do izlaska iz emocionalne krize u kojoj se eventualno nalaze.

"Individualni su razlozi klijenata zbog kojih odlučuju doći na psihoterapiju, a najčešće su u pitanju osobe koje same ne mogu pronaći način za rješavanje problema. Na psihoterapiju uglavnom dolaze ljudi koji imaju probleme, koji eventualno žele unaprijediti lični rad i razvoj, odnosno generalno oni ljudi koji se ne osjećaju sretnima i žele nešto promijeniti po tom pitanju", dodaje Djedović.

Muškarci nježniju stranu iznose putem Facebooka

Kada je riječ o spolnoj strukturi klijenata, Djedović ističe da joj se za ličnu pomoć putem psihoterapija uglavnom javljaju osobe ženskog spola, dok su muškarci aktivniji putem društvenih mreža.

Krijući se iza "lažnih" profila, priča nam Djedović, muškarci iznose onu svoju nježniju stranu, koju drže zatvorenu u četiri zida daleko od očiju javnosti.

"Muškarci jako rijetko dolaze na terapiju, ali zanimljivo je da mi se uglavnom javljaju putem Facebooka i to zbog svojih ljubavnih problema. Oni više vole iza zatvorenih vrata, odnosno pod skrivenim identitetom putem lažnih profila, da pišu o svojim stvarnim problemima te da traže savjete. Naime, kod nas još uvijek postoji društvena stega i koliko god da se nalazimo u 21. stoljeću i dalje smo u jednoj patrijarhalnoj sredini koja muškarcima predstavlja problema za otvorenost", dodaje Djedović.

S druge strane, kada je riječ o pripadnicama nježnijeg spola, one se za psihoterapijsku pomoć odlučuju u trenucima kada imaju jako puno problema u braku te ne znaju koji adekvatan korak je potrebno da poduzmu.

"Tu su uglavnom problemi sa nasilnim ili muževima koji ih varaju, nepostojanju adekvatne komunikacije sa bračnim partnerom i slično", nastavlja Djedović.

Novi oblik braka koji ne odgovara bh. građanima

Savremeno društvo je proizvelo i novi oblik bračne veze u kojem se veliki broj pripadnika bh. društva još uvijek ne snalazi na način na koji bi trebalo.

"Novi oblik veze stvara velike probleme i iz ličnog iskustva poznajem mnoge bračne parove u kojima su uloge zamijenjene - supruga radi, a muž kod kuće čuva djecu. Međutim, kod nas je problematično što žene ne žele da budu toliko opterećene, a ni muškarcima ne odgovara pozicija u kojoj se nalaze jer nisu evoluirali u takve. Sve to ih stavlja u poziciju da budu manje zadovoljni i u konačnici nesretni, a kad su nesretni sami sobom onda čine nesretne i ljude koji su nalaze oko njih", pojašnjava ona.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanja broja razvoda u našoj zemlji, a kao jedan od najčešćih razloga Djedović navodi nedovoljno dobru, odnosno nedovoljno razvijenu komunikaciju koja je nerijetko okidač za ljubavni krah.

"Ljudi ne znaju komunicirati pa se onda svađaju. Kad se svađaju onda se okrivljuju, nakon toga se vrijeđaju, a potom i mrze. Međutim, prvobitno kada nastane svađa vrlo često se ne misli ono što se kaže, ali malo po malo, ako se ne razgovara o tome problem ide dublje i u bukvalnom smislu te riječi počinju da se mrze i razvode", ističe Djedović.

Facebook i psihoterapija

Djedović je nedavno završila i rad na temu Facebook i psihoterapija, odnosno rad o tome šta muškarci žele. Rad je napisala iz vlastitog iskustava, a na uzorku od oko četiri hiljade muškaraca, koji su joj prijatelji putem spomenute društvene mreže.

Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela, muškarci su prilično jednostavni. Ističe da žele posve jednostavne stvari, ali do kojih teško ili nikako ne dolaze.

Rekla je i da bi se mogao napraviti izvrstan balans i mir između muškaraca i žena, kada bi ova dva spola napravili kompromis na poslovnom i emocionalnom polju, odnosno kada bi se prestali takmičiti.

Na kraju našeg razgovora tuzlanska profesorica bosanskog jezika i književnosti, psihoterapeutkinja i spisateljica Vahida Djedović poručuje da jedan od pokretača sreće upravo predstavlja ljubav.

"Ljubav nas sve pokreće i puno bolje je voljeti nego biti voljen", zaključuje Djedović.