{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Promjene nabolje su moguće: Loše kote zamijenjene dobrim, uz roštilj se sve može

28.4.2017. u 21:52
153
27
Promjene nabolje su moguće: Loše kote zamijenjene dobrim, uz roštilj se sve može
153
Promjene nabolje su moguće: Loše kote zamijenjene dobrim, uz roštilj se sve može
Uređena javna površina
Već dvije godine volonteri okupljeni u samoorganizovani projekt Dobre kote repariraju, uređuju i oplemenjuju zapuštene i devastirane javne prostore. Ovu pozitivnu priču pokrenula je Smirna Kulenović, studentica Historije umjetnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dokazujući da je ponekad zaista potrebno malo dobre volje, solidarnosti i akcije da se stvari promjene nabolje.
Inspirisana sličnim primjerima koje je vidjela putujući Evropom, Smirna je na regionalnom projektu YouthLINC (Linking Innovators Who Network for Change) koji u partnerstvu s Mrežom Internews implementira Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BH) prezentovala ideju identificiranja "loših kota" u Sarajevu i njihovog pretvaranja u dobre, pritom razvijajući ekološku svijest kod mladih i uključujući ih u radne akcije.

"Osjećam odgovornost prema mjestu u kojem živim i želim ga napraviti boljim. Treba pomoći i sebi i drugima i umjesto da tražimo velike donacije shvatila sam da postoji mnogo prostora i stvari u našem okruženju koji su nam dostupni svakodnevno", rekla je Smirna.

U Sarajevu trenutno postoji pet dobrih kota, a u njihovom stvaranju i uređenju učestvovalo je stotinjak mladih ljudi. Smirna nam priča kako u kotama vlada sjajna atmosfera i kako jedni druge inspirišu jer je riječ o ljudima koji vjeruju u promjene nabolje. Iako prvobitno zamišljen kao projekt u Kantonu Sarajevo, cilj je širiti se po cijeloj BiH.

Smirna Kulenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Smirna Kulenović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


"Do kraja ljeta napravit ćemo po jednu kotu u Zenici i Banjoj Luci. U pregovorima smo i s Tuzlom, a nadamo se i realizaciji festivala dobrih kota, jedne mini manifestacije koja bi uvezala cijelu državu", rekla je Smirna.

Studenti čine najveći broj volontera, a ima puno i penzionera koji održavaju baštice koje Dobre kote prave. Iako sve zvuči lijepo, Smirna priznaje da je najteži posao okupiti ljude.

"Sve to na prvu ljudima izgleda genijalno, ali kada shvate da trebaju uzeti lopatu i očistiti smeće ispred zgrade, onda je sve to malo teže. Međutim, razvili smo neke tehnike, a najviše nam pali roštilj. Komšije se okupe i kada vide da nismo tu jer peremo novac preko nečijih leđa, već zaista radimo sve s ljubavlju, onda ide lakše", rekla je Smirna.

Radna akcija Dobrih kota
Radna akcija Dobrih kota


Bez obzira na divne i inspirativne rezultate, podrške vlasti im fali. Smirna kaže kako uvijek imaju problema s dobijanjem dozvola za rad unutar nekog prostora.

"To nam je glavna prepreka. Onda smo odlučili da uopće ne čekamo dozvolu, već da počnemo raditi i kad završimo tek onda stigne ta dozvola i onda ta aktuelna vlast hoće da se hvali tim kao da je to njihov produkt, to nam se dešavalo", rekla je.

Ova pohvalna inicijativa nije stala na prvobitnoj ideji, već su paralelno s uljepšavanjem javnih površina inicirali i druge projekte - poput Narodne čitaonice u sklopu koje se bore protiv komercijalizacije Vijećnice i Buvljaka bez novca koji je naišao na odlične reakcije Sarajeva, ali i drugih gradova.

Buvljak bez novca
Buvljak bez novca


Najaktuelniji projekt Dobrih kota je "Miss Irby", čija je ideja ohrabriti mlade ljude da budu dio promjena koje žele vidjeti u svom društvu. Ovaj projekt pokrenula je Fondacija "Izvor", a Dobre kote su pozvali jer su upravo oni nešto najkonkretnije što se događa kada je riječ o promjenama među mladima.

"To nam je najvažniji projekt jer nam je cilj povezati se s institucijama formalnog obrazovanja. U pregovorima smo s Drugom gimnazijom, Trećom gimnazijom i Srednjom medicinskom školom. Svaka škola će imati priliku da napravi po jednu svoju kotu koja neće biti unutar granica njihove škole, već blizu. Cilj nam je da osjete da to nije samo njihov prostor, već da treba da ga koriste i drugi", ispričala je Smirna.

Priznaje da joj je drago davati uputstva mladim ljudima, jer konačan cilj je dokazati da ne treba gubiti nadu u ovu državu i društvo već inspirisati druge i pokazati im da su promjene moguće.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


"Kad ljudi vide da se promijeni nešto toliko banalno, od sivog betona do šarenog parka, onda shvate da je stvarno moguće nešto uraditi. Ne mora sve biti na političkom nivou", rekla je Smirna.

Na kraju razgovora za Klix.ba zaključuje da situacija na društveno-političkoj sceni nije izgovor i da ljudi moraju dati sebe za ideju koja je viša od njih samih, ne biti sebični, negativni i isključivi.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koliko često trenirate?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: