PROMO
13

Odgovornost medija u zaštiti i promociji prava djeteta

UN Konvencija o pravima djeteta usvojena prije više od trideset godina, 20. novembra 1989. na Generalnoj skupštini UN-a.

Njen značaj refleksija je činjenice da je na samom početku prihvatio veliki broj država, koje su se obavezale pratiti smjernice i standarde u ostvarivanju prava djeteta.

Osim država koje su dužne provoditi je i svakom djetetu omogućiti sretno djetinjstvo, dom, besplatno školovanje, najbolju zdravstvenu njegu, najveća odgovornost leži na medijima čiji je zadatak nadzor, praćenje i ukazivanje na kršenje ostvarivanja prava djeteta. Osim toga, mediji moraju biti u službi najboljeg interesa djeteta, štiteći dostojanstvo djece, njihov identitet i društveni status.

Maja Nikolić, višestruko nagrađivana novinarka i dobitnica prvog godišnjeg priznanja koje UNICEF dodjeljuje za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta kaže da u zaštiti prava svakog djeteta najveću odgovornost nose mediji.

"Nažalost nemamo baš dobre primjere izvještavanja o djeci koja su, primjerice zlostavljana ili žive u jako teškim uvjetima, jer novinari i mediji to svode pod dnevno, odnosno senzacionalističko novinarstvo. Pokazao je to najsvježiji primjer "Pazarića". Novinari moraju shvatiti da djeci ne trebaju dnevne medijske promocije, niti su im išta donijele. Stoga, odgovornost medija je ogromna. S druge strane, ne zaboravimo da su mediji donijeli mnoge promjene u izmjenama zakona, te da se kroz medijska objektivna izvještavanja mnogoj djeci pomoglo", kaže Nikolić.

"Mislim da mediji ne pristupaju dovoljno pažljivo toj temi. Nerijetko je slučaj da se objavljuje puno ime, prezime i fotografije djece a da se govori o ugroženosti njihovih elementarnih ljudskih prava", priča Aida Hrnjić, predsjednica Udruženja "Kolibri" i dobitnica UNICEF-ovog priznanja, navodeći najnoviji primjer i jučerašnje izvještavanje medija o otetoj djevojčici, gdje mediji oktrivajući identitet i detalje istrage ugrožavaju dijete.

Hrnjić detektuje i problem medijskog izvještavanja tokom migrantske krize "Trenutno imamo izbjeglice, djecu iz drugih marginaliziranih skupina, djecu sa poteškoćama u razvoju, vrlo često imate natpise koji ih sami svojim nazivom markiraju, pa kažu "podijelili smo paketiće djeci romske nacionalnosti ili djeci s poteškoćama" ili djeci ovoj ili onoj, u principu kršeći taj osnovni etički kodeks da su djeca samo djeca".

Odgovornost medija je najviše u kreiranju stava o pravima djeteta i načinu na koji se prava djeteta ostvaruju, stava je Ana Kotur-Erkić novinarka i pravnica, takođe dobitnica UNICEF-ove nagrade. "To znači da mediji uvijek moraju paziti na najbolji interes djeteta, na to da li određeni istupi djeteta idu u korist ili na štetu djece, i da li je u situaciji u kojoj je obrađivana tema koja se tiče djece, zapravo dijete pitano o onome što želi. Mediji mogu zaštititi i promovisati prava djece na način da umjesto o pojedinačnim slučajevima, govore o sistemskim problemima i rješenjima, da izbjegavaju izvještavanje koje dovodi do daljeg kršenja dječijih prava u kriznim situacijama, da se uvijek pitaju na koji način se neka odluka/proces/pojava odnosi na djecu u krajnoj liniji i slično", savjetuje novinare Kotur-Erkić.

Za novinare koji žele svoje izvještavanje o djeci u potpunosti uskladiti sa etičkim kodeksom, UNICEF je izradio jasne smjernice o medijskom izvještavanju o djeci u Etičkim smjernicama i principima etičkog izvještava o djeci kao i publikaciju ”Mediji u najboljem interesu djeteta - Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“.

Mediji djeci ne bi trebalo da pristupaju sa sažaljenjem nego kao prema djetetu, ravopravnom članu kako ove države tako i društvene zajednice i voditi računa o tome da bi na osnovu Konvencije o pravima djeteta trebali ostvarivati brojna prava i naglasiti u svojim izvještajima "prava koja se svakodnevno krše".

Političke elite u BiH do sada nisu pokazale dovoljan stepen zainteresovanosti za zaštitu prava djece, a brojna zakonska rješenja dovodila su do ozbiljnog kršenja prava djeteta. Nekad je dovoljno reći JMBG.

Tekst je nastao u okviru projekta "Mediji za ljudska prava", uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj tekst je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Pro Educe i ne održava nužno stanovišta Evropske unije.