Naučnici su utvrdili da su ispitanici ne samo dobrovoljno trpjeli nego i povećavali broj elektrošokova kako bi zaradili više novca a istodobno su pokazali nespremnost zarađivati na boli drugih.
Naučnici koji su željeli ispitati granice ljudske spremnosti za nanošenje boli drugima radi vlastita probitka otkrili su, barem u ovom slučaju, da je ljudsko ponašanje izrazito altruistično.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Naučnici s Univerzitetskog koledža London proveli su dva eksperimenta na grupi od 160 učesnika raspoređenih u anonimne parove u kojima je jedna osoba odlučivala o davanju elektrošokova kako sebi tako i drugoj osobi a druga je samo pasivno primala elektrošokove.
U prvom eksperimentu osoba s aktivnom ulogom odlučivala je hoće li za više ili manje novca davati više ili manje elektrošokova, kako sebi tako i pasivnoj osobi. Opcija nedavanja elektrošokova nije postojala.
Iako je osoba s aktivnom ulogom uvijek zarađivala bilo da je davala elektrošokove sebi ili drugoj osobi, istraživanje je pokazalo da je sama bila spremna pretrpjeti više kako bi zaradila više ali je istodobno birala opciju nanošenja manje boli drugoj osobi iako joj je to nosilo manju zaradu.
I u drugom eksperimentu pokazalo se isto. Osoba koja je donosila odluke bila je spremnija platiti više novca kako bi drugu osobu poštedjela većeg broja elektrošokova nego da za sebe umanji broj elektrošokova.
Naučnici su utvrdili da je ocjena ispitanika s aktivnom ulogom da je sposobnija trpjeti bol od pasivne osobe samo dio objašnjenja jer su otkrili da je najaltruističnijim osobama trebalo najviše vremena da donesu odluku u situaciji u kojoj su znale da će elektrošok pogoditi drugu osobu umjesto nje same.
Ispitanici sa subkliničkim psihopatskim osobinama najbrže su nanosili bol drugima.
