Naši preci bili "trkači na duge staze"

Do takvog zaključka oni su došli uspoređivanjem anatomije ljudi, njihovih predaka i nekih životinja, javila je agencija AFP.

Najkarakterističnije u građi današnjih ljudi su dugačke i snažne noge, pa naše pretke treba tražiti, kako tvrde Dennis Bramble sa univerziteta Utah iz Salt Lake Cityja i Daniela Liebermanna s Harvarda u državi Massachusetts, među prvim predstavnicima vrste Homo koji su bili primorani brzo prelaziti velika rastojanja kroz afričke savane.

Upravo nužnost da juri plijen da bi mu prišao što bliže, jer je u to vrijeme na raspolaganju imao samo oružje kratkog dometa, ili da do lešina dođe prije hijena ili lešinara, zaslužna je za današnji izgled čovjekovog tijela.

Naravno, bile su za to potrebne godine prirodnog odabiranja i evolucije. Rezultat je bila građa prilagođena, ne samo hodu na dvije noge, nego i sposobnost da se dugo trči, objašnjavaju američki naučnici u reviji Nature.

Prag evolucije pređen je, prema njihovu mišljenju, prije otprilike 200.000 godina, o čemu su pronašli tragove na nekim kosturima za koje se smatra da su pripadali Homo habilisu, a naročito na onim Homo erektusa. Bramble i Liebermann su utvrdili ukupno 26 anatomskih karakteristika današnjeg čovjeka, vezanih za prilagođenost trčanju, kao što su izdužene tetive i ligamenti, struktura stopala, ali i mišići koji stabiliziraju tijelo pri trčanju.