Kreirala uniforme radnika
85

Selma Zukić Popović obilježila je ZOI'84 svojim dizajnom: Bili smo ponosni zbog toga ko smo i šta smo

N. O.
Ilustracija: I.L./Klix.ba
Ilustracija: I.L./Klix.ba
U sedmici u kojoj obilježavamo 40. godina Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu prisjećamo se ljudi koji su svojim doprinosom ostavili trag na samoj manifestaciji, a jedna od njih je i Selma Zukić Popović, tada mlada dizajnerica, koja je bila zaslužna za dizajn uniformi radnika na Olimpijadi.

Zukić Popović za Klix.ba prisjetila se Olimpijade, ovog zahtjevnog zadatka te podijelila kako je tekao proces dizajniranja, ali i svoje uspomene koje je vežu za rodni grad. Premda je za svoj rad nagrađena i jednim od najznačajnijih priznanja u bivšoj Jugoslaviji - nagradom Zlatna košuta - život je Selmu odveo "preko bare", a danas živi u kanadskom Londonu gdje radi kao profesorica u srednjoj školi.

Sa 40. godišnjicom Olimpijade i za kanadske medije Selma se prisjetila svog "zaboravljenog prošlog života", a nama je kazala kako je sve počelo pozivom profesora Mladena Kolobarića.

"Bila mi je velika čast kad me je pokojni Mladen Kolobarić pitao da kreiram unifrome za Olimpijadu. U to vrijeme sam radila kao modni kreator za 'Šik', iako sam bila mlada kreatorka, već sam primila nekoliko nagrada za moj rad. Jedna od tih nagrada je bila Zlatna košuta, to je bila najveća nagrada za modu u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da sam sad još više ponosna na moj rad na uniformama, jer sam više svjesna koliko je to važan posao bio", započinje Zukić Popović.

Otkrila je kako je na kreacijama počela raditi dvije godine prije same Olimpijade, a da joj se činilo kako ne zna odakle bi mogla početi.

Selma Zukić-Popović (Foto: CBS News Canada)
Selma Zukić-Popović (Foto: CBS News Canada)

"Govoreći o inspiraciji, prije 40 godina uniforme su nosili samo čuvari, vatrogasci, policija, nisam se baš mogla tu inspirisati. Moja najveća inspiracija je bila ljubav prema Sarajevu, gradu u kojem sa rođena i gdje sam bila sretna. Bila sam ponosna na moj grad i željela sam da napravim najljepše kreacije", pojašnjava nam Selma.

Sam posao je bio zahtjevan - uzevši u obzir da je morala kreirati različite uniforme za uposlenike u zatvorenom i one na takmičarskim terenima.

"U početku nisam bila sigurna odakle početi. Iscrtala sam stotine idejnih skica. Postavila sam sebi za cilj da uniforme trebaju biti moderne, udobne, elegantne i jedinstvene. Sve skupa je bio jako puno usklađivanja - po grupama zaposlenih, po lokaciji gdje će raditi te odluke od kojih materijala da se izrađuju modeli. Imali smo bezbrojne sastanke sa Olimpijskim komitetom, oni su bili odgovorni za donošenje odluka", prisjeća se Selma.

Uniforme za ZOI'84 (Foto: Facebook)
Uniforme za ZOI'84 (Foto: Facebook)

Narandžasta je bila osnovna boja uniformi, a Zukić Popović pojašnjava da, unatoč tome što se radio o lijepom tonu i nijansi ove boje, bilo je jako teško uskladiti je s ostalim bojama. Međutim, to je uspjela prevazići saradnjom s grafičkim dizajnerima, koji su kreirali sve - od kataloga do vizuelnih obilježja po Sarajevu.

"Oni su jako puno radili na usklađivanju boja, na kombinacijama s narandžastom. Jedno vrijeme smo radili u istom prostoru pa smo sam nastojala da se uklopim i učim od njih. Sav rad za Olimpijadu je bio naš, i mi smo pomagali i podržavali jedni druge. Samo naš zajednički rad je mogao rezultirati u onako uspješnom Olimpijadom. Od velikog broja mojih skica, jako puno smo eliminisali i sveli na pet osnovnih boja i modela. Samo je jedna uniforma, za terene bila skroz narandžasta. I na kraju su uniforme ispale fantastične", kaže u nastavku.

U Sarajevu je gradila karijeru dizajnera, a u Kanadi je profesorica u školi

Selma je također na svom Facebook profilu nakon 40 godina podijelila i svoje tehničke crteže uniformi koje je kreirala upravo za ovu manifestaciju. Pojasnila je da su crteži bili objavljeni u Vodiču kroz Sarajevo, da bi publika znali da prepozna ko su uposlenici i u kojim sportskim sektorima.

Govoreći o svojim sjećanjima iz samog perioda Olimpijade kaže nam: "To je bio period kada smo svi bili sretni. Cijela je Jugoslavija učestvovala u našoj Olimpijadi. Što se tiče Sarajeva, mi smo bili ponosni, svako je želio i doprinio da Olimpijada uspije".

Istaknula je kako je u pozadini cijelog procesa bilo praćenje prototipa uniformi, brojna putovanja u fabrike, usklađivanja i saradnje te da se sav trud isplatio jer su bile zapažene i lijepe.

"Sarajevo mi je u srcu i uvijek mi nedostaje. Sva sreća da imamo internet i socijalne mreže i naravno prijatelje s kojima sam na vezi. Teški su uslovi pod kojima smo otišli, a nismo znali da se nećemo vratiti. Poslije se, opet, bilo teško vratiti", govori u nastavku.

Osvrnuvši se na njenu pomalo zaboravljenu karijeru dizajnera kazala je kako joj je po dolasku u Kanadu bilo jasno da nema uslove da se bavi modnim dizajnom.

"U Sarajevu moju karijeru gradila iz godine u godinu, nagrada za nagradom, godine napornog rada i dokazivanja. Ovdje sam se upisala na Fakultet za obrazovanje, i radim u srednjoj školi", pojašnjava.

Selmine uniforme su dio izložbe
Selmine uniforme su dio izložbe "Bilo je lijepo u Sarajevu" (Foto: Facebook)

Kazala je kako u školi predaje nekoliko predmeta, a da uz ovaj posao ipak ne odustaje od umjetnosti: "Još u Sarajevu sam počela slikati na svili i još uvijek radim na svili. U posljednjih nekoliko godina izlažem svilu koja se vješa na zid, a tema je 'Djevojke koje imaju svoj stav'".

Uzevši u obzir da su njene kreacije uniformi dio izložbe "Bilo je lijepo u Sarajevu" Akademije likovnih umjetnosti kazala je kako je posebno sretna što može da podijeli "dio sretnih dana kada smo bili ponosni zbog toga ko smo i šta smo". Pored toga imate će izložbu i u Londonu gdje će izložiti radove iz svoja dva kataloga.

"Prvi put poslije 40 godina slavim i sretna sam da mogu da podjelim moja sretna sjećanja", zaključuje na kraju razgovora Selma.