Virus HIV-a slabi imunološki sistem pacijenata koji postaje podložniji tuberkulozi, ali i malariji - bolesti čiji su prenosioci komarci.
Komarci prilikom uboda unose u čovječji organizam parazite izazivače malarije, a malarični napadi praćeni jakom groznicom povećavaju količinu virusa u organizmu osoba već zaraženih virusom HIV-a.
Naučnici su eksperimentima dokazali da umnožavanje virusa podstiču citokini - proteinski molekuli koji služe kao regulatori međućelijske komunikacije - koji počinju da se proizvode u većoj količini kada praziti malarije akriviraju limfocite (bela krvna zrnca), a opasnost zaraze virusom HIV-a se povećava u zavisnosti od količine virusa u organizmu.
Uzevši u obzir ove podatke, americki naučnici su napravili matematički model i primjenili ga u slučaju kenijskog grada Kisumu koji raspolaže solidnim statističkim podacima o dvije pomenute epidemije.
Istraživači su procjenili da je pet odsto slučajeva zaraze virusom HIV-a u Kisumu izazvano malaričnim napadima.
Povećanje količine virusa u organizmu traje duže od samog malaričnog napada, tako da su osobe koje su imale nezaštićene seksualne odnose u sedmicama nakon napada izložene većoj opasnosti od prenošenja virusa HIV-a, objasnili su naučnici.
Što se tiče malarije, procjenjuje se da je kod 10 odsto slučajeva malarije među odraslima u Kisumu zaražavanje bilo olakšano zahvaljujući prethodnoj zarazi virusom HIV-a.
Naučnici su izračunali da je u Kisumu, koji ima 200.000 odraslih stanovnika, od 1980. godine 8.500 slučajeva side i 980.000 malaričnih napada izazvano međusobnim uticajem side i malarije, prenijela je francuska štampa.