Naučnici smatraju da kloniranje nije isplativo i da nikada neće biti korisno u širokim razmjerama. Proces kloniranja neće zamijeniti vještačku oplodnju. Kloniranje bi bilo korisno samo u manjem dijelu proizvodnje hrane.
U procesu kloniranja, iz odrasle jedinke se uzima nukleus ćelije, stavlja se u jajnu stanicu i implantira u surogat majku. Naučnici misle da bi kloniranje bilo iskoristivo za uzgajanje vrsta koje su posebno otporne na bolesti ili za uzgajanje vrsta koje mogu dati bolje potomke.
"Kloniranje bi moglo zaštititi neke životinjske vrste od izumiranja", izjavio je za Reuters Keith Campbell, naučnik sa Univerziteta u Nottinghamu koji je pomogao u prvom kloniranju ovce Dolly. " To je još jedna od tehnika koja bi se trebala odobriti farmerima u sklopu proizvodnje mesa.", dodao je.
Naučnici kažu da odobravanje kloniranje ne znači "poplavu" kloniranih životinja jer bi industrija morala pokrivati sve troškove. A kloniranje je skupo.
Evropska agencija za sigurnost hrane EFSA trenutno vijeća o tome da li su mlijeko i meso kloniranih životinja sigurni za ljude te da li bi se smjeli pojaviti na tržištu u supermarketima.
Oni smatraju da se ovakvi proizvodi neće još dugo naći u prodavnicama i da će se u Evropi puno strožije kontrolisati pojava ovakvih proizvoda nego što je to u SAD-u.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
