Morske kornjače u opasnosti: Zagrijavanje Atlantika ubrzava gniježđenje, ali smanjuje broj jaja
Ovo je pokazala 17-godišnja studija objavljena u časopisu Animals.
Istraživači sa Univerziteta Queen Mary u Londonu i skupine Project Biodiversity pratili su pojedinačne ženke u jednoj od najvažnijih svjetskih populacija glavate želve.
Otkrili su da su toplije temperature površine mora povezane s ranijim gniježđenjem i kraćim intervalima između uzastopnih gnijezda unutar iste sezone, što je u skladu s bržim razvojem jaja u toplijim uslovima.
"Čini se kao dobra vijest za nas vidjeti da su se populacije uspješno prilagodile zagrijavanju okeana", izjavio je za Reuters glavni autor studije Fitra Nugraha.
Međutim, istraživanje je istodobno otkrilo znakove dugoročnijeg pritiska nakon što kornjače napuste plaže.
"Kada pratimo pojedinačne kornjače, pojavljuje se složena slika", rekao je Nugraha, ističući da promjene nisu povezane samo s temperaturom mora.
Prema njegovim riječima, ključnu ulogu ima produktivnost okeana.
"Kada produktivnost okeana opadne, tada proizvode manje jaja i imaju rjeđu učestalost polaganja jaja", pojasnio je.
Satelitska mjerenja produktivnosti okeana, pri čemu je klorofil korišten kao pokazatelj dostupnosti hrane u zapadnoafričkim hranilištima, pokazala su pad tokom razdoblja istraživanja. Taj je trend povezan s dužim razmacima između sezona parenja i smanjenom reproduktivnom proizvodnjom.
"To sugeriše da hrana više nije dovoljna populacijama da bi se vratile na gniježđenje", dodao je Nugraha.
Istraživači su izvijestili da su se intervali ponovnog gniježđenja produžili s približno dvije na četiri godine tokom 17 godina. Kada su se ženke vraćale, polagale su manje legla i manje jaja po gnijezdu.
Zaključci studije naglašavaju da klimatske promjene na reprodukciju utječu kroz više međusobno povezanih mehanizama - pomicanjem vremena razmnožavanja, ali i promjenama u morskim hranidbenim mrežama koje kornjačama osiguravaju energiju potrebnu za reprodukciju.
Na Zelenortskim otocima svake godine gnijezdi se desetci hiljada ženki glavate želve, a istraživači upozoravaju da će planovi očuvanja možda morati ići dalje od same zaštite plaža, uključujući i zaštitu hranilišta na otvorenom moru te šireg morskog ekosustava.