U Pompejima otvoren ormar zapečaćen gotovo 2.000 godina: Predmeti otkrivaju kako su ljudi tada živjeli

Pompeji su zatrpani u erupciji vulkana 79. godine. Arheolozi su dijelove drvenog ormara rekonstruisali na osnovu tragova pronađenih u kući u ulici Via dell'Abbondanza, jednoj od najprometnijih u antičkim Pompejima, navodi se u saopćenju arheološkog parka.

"Ne možemo sa sigurnošću utvrditi ko je živio u kući, ali nas ovi fragmenti približavaju njihovom svakodnevnom životu", rekao je direktor parka Gabriel Zuchtriegel za Reuters.

U ormaru je bila i ogrlica od najmanje 24 sitna predmeta od kosti, staklene paste, terakote i gorskog kristala. Na njoj su prikazi bogova Besa i Merkura, ali i minijaturne ruke, stopala, šišarke i grozdovi.

Takve ogrlice, poznate kao crepundia, tradicionalno su se davale rimskoj djeci. Služile su kao zaštitni amuleti, ali i kao zvečke čiji je zvuk odraslima pomagao da prate gdje su djeca. Ponekad su se čuvale i u odrasloj dobi kao uspomena na djetinjstvo.

U ormaru su pronađeni i pinceta, mala staklena bočica za parfem ili mast, kadionica te posude i lonci od bronze, stakla i keramike. Olovni utezi u drvenoj kutiji upućuju na to da se neko u kući bavio trgovinom. U maloj pletenoj posudi bilo je 38 bronzanih novčića.

U kući su ostali i novac i predmeti s očitom emotivnom vrijednošću. To upućuje na to da vlasnici nakon erupcije Vezuva nisu imali vremena da ih uzmu.

"Pompeji nisu samo mjesto velikih umjetničkih djela. To je i mjesto gdje najobičniji predmeti vraćaju ljudsku dimenziju prošlosti", rekao je Zuchtriegel.

Kuća se nalazi u centralnom dijelu Pompeja. Zbog natpisa pronađenih u njoj okvirno se povezuje s muškarcem po imenu Cornelius Maximus. Njena fasada prvi put je iskopana 1912. godine, a neke prostorije iza nje arheolozi su tek sada istražili, u okviru šireg projekta restauracije.

Iskopavanja su pokazala i da se neki problemi gradskog života nisu mnogo promijenili za dva milenija. U amfori na izdignutom mjestu za skladištenje pronađeni su dijelovi skeleta dva miša.