|

Kazandžija Omar Krasnić: Stari zanati nestaju zbog pogrešnog shvatanja tradicije

Kazandžija Omar Krasnić: Stari zanati nestaju zbog pogrešnog shvatanja tradicije
403
S.H.P.
22.9.2019. u 14:47
49
komentara
403

dijeljenja
Kazandžija Omar Krasnić: Stari zanati nestaju zbog pogrešnog shvatanja tradicije Foto: D.Ć./Klix.ba
Omar Krasnić je prije 19 godina odlučio profesiju frizera zamijeniti kazandžijskim zanatom. U svojoj radnji koja se nalazi u njegovom domu na Kovačima Omar od bakra, aluminija i ostalih metala pravi prava umjetnička djela. Od nakita do muzičkih instrumenata.
Kako kaže, uvijek je volio "majstorisati" i praviti predmete od različitih metala, ali i eksprimentisati u različitim umjetničkim pravcima. Počeo je raditi u ulici Kazandžiluk kao trgovac i tu se susreo s mnogim majstorima i naučio gotovo sve tehnike rada.

"Svakom novom tehnikom koju sam usvojio i savladao povećavala se ljubav prema umjetničkoj obradi metala. Najviše mi se dopalo što nema limita i sve je moguće napraviti. Zanat sam naučio od starih majstora. Mnogi od njih nisu više među živima, a drugi se ljute kada ih spomenem, jer se 'reklamiram preko njihovih leđa'“, počeo je svoju priču Krasnić.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Osnove kazandžijskog, kujundžijskog, graverskog i kovačkog zanata naučio je na Baščaršiji, a kasnije ih je usavršio s majstorima iz Isfahana i Istanbula koji su mu pokazali neke sasvim drugačije tehnike od naših domaćih, a onda je uz pomoć interneta našao još puno različitih načina obrade metala.

Nakon četiri godine rada i učenja napustio je posao u ulici Kazandžiluk i u svojoj kući započeo vlastiti posao. Tek tada je uspio pobjeći od izrade samo tradicionalnih predmeta.

"Jedan od razloga zašto stari zanati nestaju je pogrešno shvatanje tradicije. Nekada su majstori bili inovatori i pratili potrebe ljudi u svome vremenu, dok danas većina pokušava ljudima nametnuti kao neku 'svetu dužnost' korištenje tih nekih zastarjelih predmeta, a samo iz tog razloga što oni sami nisu sposobni uraditi nešto novo i drugačije. Naravno, tradiciju treba poštovati, ali treba shvatiti da je inovativno razmišljanje ustvari dio te iste tradicije i da bez toga ne možemo naprijed", objasnio je Krasnić.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Ženski nakit



Iako je spadao u onu grupu ljudi koji su se trudili spasiti ovaj zanat, kazao je da već neko vrijeme to ne radi. Shvatio je da je uzaludno trošiti vrijeme, jer su svaki njegov pokušaj da nešto uradi opstruirali oni koji su, kako kaže, plaćeni da se brinu o očuvanju starih zanata.

"Bezbroj ukradenih ideja, more iskopiranih, a loše realiziranih projekata me natjeralo na razmišljanje i shvatio sam da svoje vrijeme mogu puno bolje iskoristiti, a sačuvati se od bespotrebnog stresa. Budući da ima puno zainteresiranih za učenje određenih zanatskih vještina sada organiziram radionice bez pokušaja saradnje s lokalnim vlastima. Ljubav prema metalu i uživanje u njegovoj obradi mi je prioritet iako se mnogi prijatelji čude kako i dalje imam volje za sve to", kazao je.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Posao kazandžije je veoma zahtjevan s obzirom na to da oduzima puno vremena i da se sve radi ručno.

"Veliki problem u samom procesu rada predstavljaju brojni posjetioci, a i nazoviprijatelji koji nikako da shvate da nama kreativcima treba mir dok radimo, a i potreban je visok nivo koncentracije da ne bi došlo do ozbiljnijih povreda s obzirom na to da je alat koji se koristi većinom poprilično oštar i opasan. Rekao bih da je ustvari najveći problem u našem poslu nerazumijevanje ljudi koji kažu da se baš lijepo osjećaju dok piju kafu i gledaju proces rada. Naravno, svi mi rado dopustimo turistima da pogledaju, fotografiraju, snime proces rada, ali neko bi im morao objasniti da mi nismo Švedska ili neka druga napredna država koja istinskim majstorima daje platu zbog toga što rade to što rade. Mi živimo isključivo od onoga što napravimo i prodamo, a ako stalno moramo samo zabavljati turiste i prijatelje, nema ništa od proizvodnje, a ni od prodaje", kazao je.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Među predmetima koje Omar pravi svoje mjesto zauzimaju mačevi, štitovi, zidni ukrasi, lampe, ali i prekrasan ženski nakit.

"Nekako je najjača inspiracija ljubav, a tako je sve i počelo, iz pokušaja da fasciniram voljenu osobu i da od ničega napravim nešto lijepo. Nakit sam počeo praviti od komadića metala koji bi mi ostajali poslije pravljenja nekih većih slika itd. Tada je to isključivo bio pokušaj da izazovem osmijeh na licu voljene osobe. U međuvremenu se taj nakit počeo sviđati ljudima i shvatio sam da bi se moglo i fino zaraditi na tome", rekao je.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba



Zanat i mladi



Za izradu svojih umjetnina Omar koristi bakar, mesing i aluminij, ali i željezo, čelik i inoks.

"Kad je riječ o nakitu, volim da se poigram i različitim kristalima pokušavajući da iskoristim magijska svojstva materijala i simbola tako da dobijem i neku funkcionalnu varijantu nakita, a ne samo dekorativnu", objasnio je.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Kaže i kako njegove proizvode rado kupuju ljudi koji uspiju doći do njega, a reakcije na njegove umjetnine su uvijek pozitivne, posebno kada je riječ o strancima.

Foto: D.Ć./Klix.ba Foto: D.Ć./Klix.ba


Omar tvrdi kako je puno mladih ljudi zainteresiranih za zanat, no da ih uglavnom obeshrabri to što je vrlo teško biti konkurentan i plasirati svoje proizvode u moru turske i kineske robe koja se već tradicionalno tretira kao domaća, a trgovci imaju sve povlastice, kao i majstori.

"Vjerujem da će tradicionalni zanati opstati jer će uvijek biti potrebe za nečim što samo ljudska ruka može napraviti pa bilo to nešto iz prošlih vremena ili nešto što će trebati u budućnosti. Pitanje je samo da li će Sarajlije u nekoj skorijoj budućnosti 'svoje' tradicionalne predmete morati naručivati iz zemalja EU ili će morati čekati da im to sve stigne preko okeana s obzirom na ukupnu situaciju u vezi s mnogim nepravilnostima i nepravdom kada je riječ o ljudima koji se bave tradicionalnim i starim zanatima. Puno nas je pomrlo, puno već otišlo, a mi ostali sve ozbiljnije razmišljamo o prebacivanju radionica u neke zapadne zemlje, gdje se naš rad stvarno cijeni i gdje se tačno zna ko su trgovci, a ko zanatlije", kazao je na kraju našeg razgovora Omar Krasnić.
Prijavi grešku


Komentari (49)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...